Teret migrantske krize u BiH trebaju podijeliti ne samo Unsko-sanski i Kanton Sarajevo, nego cijela BiH, rekao je specijalni predstavnik za migraciju i izbjeglice pri Vijeću Evrope Drahoslav Štefanek u ekskluzivnom razgovoru za Fenu.
Štefanek je kazao da je u toku izrada sveobuhvatnog izvještaja koji će biti predstavljen najvjerovatnije u maju pred Komitetom ministara Vijeća Evrope.
Naglasio je da sarađuju s drugim međunarodnim organizacijama po pitanju rješavanja migrantske krize.
– Drago mi je što je moja posjeta krajem januara doprinijela poboljšanju uslova u migrantskim kampovima. Te informacije sam dobio sa terena. Uvijek se trudimo da radimo najbolje što možemo – kazao je Štefanek.
Naveo je da su sada u procesu izrade preporuka za rješavanje pitanja migranata u Bosni i Hercegovini.
– Radimo na obuci zvaničnika za rješavanje ovakvih pitanja i unapređenju procedura podnošenja azila. To su dva područja gdje se puno toga može promijeniti – kazao je on.
Naglasio je da se on zalaže i radi na tome da se uspostavi trajni migrantski centar u Lipi.
– Nadam se da se uslovi kakvi su bili u januaru nikad više neće ponoviti. Siguran sam da neće. Preživjeli smo tešku zimu. Zahvaljujem vlastima, ali smatram da smo dosta vremena izgubili tokom 2000. godine. Smatram da se trebaju uspostaviti još tri-četiri četiri migrantska centra u BiH s kapacitetom da prime oko hiljadu osoba. I odgovornost trebaju podijeliti ne samo Unsko-sanski i Kanton Sarajevo, nego cijela BiH – rekao je on.
Naglasio je da treba unaprijediti proceduru apliciranja za azil jer se intervjui obavljaju u Sarajevu što je previše zahtjevan proces ako migranti dolaze iz Bihaća i transport se mora od tamo vršiti.
– Treba biti realističan. Oko 20 posto migranata može ispuniti uslove za azil. Ostalo su sve ekonomski migranti koji ne ispunjavaju uslove. Moraju se identificirati i razdvojiti u te grupe – kazao je Štefanek.
Potcrtao je da je imao izuzetno produktivne razgovore s ministrom sigurnosti BiH Selmom Cikotićem, kazavši da je on “prava osoba” za rješavanje problema migranata u BiH.
Upitan koja očekivanja ima za naredni period s obzirom na to da se očekuje novi priliv migranata u aprilu, Štefanek je kazao da je nedavno posjetio Tursku koja je također domaćin velikom broju migranata i da su tamošnji brojevi puno manji nego u istom periodu prošle godine.
– Oni također strahuju od novog talasa migranata. Moramo biti spremni, a ne čekati da dođe do novog talasa. Situacija nije u potpunosti jasna, ne znamo šta će se dešavati s obzirom na to da imamo i pandemiju, ali sigurno je da granice trebaju biti zaštićene – rekao je on.
Upitan da li još uvijek smatra da je BiH “najslabija karika” u migrantskoj krizi, kao što je to izjavio u januaru, kazao je da oni pomažu koliko mogu da dokažu da njegova izjava nije tačna.
– Međutim, najveći teret je na lokalnim vlastima. Kada sam bio u posjeti u januaru, ministar Cikotić je imao nekoliko dobrih prijedloga. Ti prijedlozi trebaju dobiti veću političku podršku. Ne želim biti grub niti ponavljati ono što sam rekao u januaru, ali činjenica jeste da se ima još dosta toga za uraditi. Evropska unija, Vijeće Evrope, IOM, UNHCR – svi smo mi spremni da pomognemo. Recimo, kad sam nedavno bio u Turskoj, vidio sam da je država puno više uključena u proces rješavanja problema migranata – zaključio je Štefanek u razgovoru za Fenu.
