Jedan od podnosilaca inicijative Branislav Borenović kazao je kako je UIO BiH izabrala jedinu firmu koja se javila, a koja je u vlasništvu kuma predsjedavajućeg Predsjedništva BiH. Ponuđen je iznos od 98,5 miliona KM, što je okarakterisao bezobraznim.
Neshvatljivo je da se osim opozicije u RS malo ko bavio ovim pitanjem kao da UIO nije državna institucija.
A, kako je sve teko, pojasnili su i iz UIO-a, i da se zakjljučiti da se bukvalno sve radilo da bi na kraju profitirao kum.
Bošnjački ministri i oni iz reda Hvata slabašnim reakcijama pridonijeli su problemu koji trenutno opterećava UIO, ali i javnost. Uprava za indirektno oporezivanje od svog osnivanja (2004. godine) do danas, a to je već sedamnaest godina, nema riješeno pitanje smještaja zaposlenih u Središnjem uredu i Regionalnom centru Banja Luka. Za ove namjene Vlada Republike Srpske je 2004. godine ustupila na korištenje poslovni objekat u ulici Bana Lazarevića, koji nije namjenski građen za ove potrebe, niti je zadovoljavao neophodne uslove za smještaja zaposlenih u Središnjem uredu, čak ni u vrijeme osnivanja Uprave, zbog čega se moralo pristupiti iznajmljivanju dodatnog poslovnog prostora na različitim lokacijama, a što je otežavalo, i dalje otežava funkcionisanje UIO.
Još u 2007. godini raspisan javni oglas za kupovinu zemljišta za izgradnju poslovnog objekta u Banja Luci, međutim isti je poništen jer nije dostavljena niti jedna ponuda!?
„Nakon poništavanja ovog javnog oglasa bilo je bespredmetno isti ponavljati pod jednakim uslovima. UIO je nakon toga zatražila od Gradske uprave grada Banja Luka mogućnost iznalaženja rješenja kroz dodjelu građevinskog zemljišta za izgradnju objekta Uprave u Banja Luci, međutim nismo naišli na razumijevanje za pronalaženje adekvatne lokacije za navedeni objekat. Na prijedlog UIO, i uz saglasnost i odluku Upravnog odbora, upućen je zahtjev Vijeću ministara BiH za odobravanje budžetskih sredstava za nabavku poslovnog objekta u Banja Luci, tako da je Vijeće ministara krajem 2013. godine odobrilo 36.000.000,00 KM za nabavku poslovnog objekta u Banja Luci i 1.900.000,00 KM za opremanje istog.
U skladu sa odobrenim sredstvima intenzivno su provođene aktivnosti na ispitivanju stanja tržišta nekretnina u Banja Luci radi pronalaženja poslovnog objekta koji će zadovoljiti potrebe smještaja zaposlenih u Središnjem uredu i Regionalnom centru Banja Luka, uključujući i raspisivanje javnog oglasa u toku 2017. i 2018. godine za kupovinu poslovnog objekta u Banja Luci. Raspisani javni oglasi su poništeni iz razloga što nije pristigla niti jedna prihvatljiva ponuda u roku koji je određen u javnom oglasu i Tenderskoj dokumentaciji“, tvrde iz UIO-a.
Navodno na području grada Banja Luka u tom periodu nije bilo odgovarajućih poslovnih objekata koji bi zadovoljavali potrebe smještajnog kapaciteta za zaposlene u Banja Luci!?
„Na nedostatak ponuda adekvatnog poslovnog objekta u Banja Luci, UIO je ukazivala i u svojim izvještajima o realizaciji preporuka Ureda za reviziju institucija BiH za 2015. 2016. 2017. i 2018. godinu, pa je s tim u vezi Ured za reviziju institucija BiH u svom Izvještaju o finansijskoj reviziji UIO za 2019. godinu dao preporuku da se bez odlaganja sačini konkretan plan i način realizacije odobrenog Projekta (kupovina, gradnja ili slično), ili će se u suprotnom rezervisana finansijska sredstva za ove namjene staviti na raspolaganje institucijama BiH kako bi se njima finansirali drugi projekti značajni za BiH“, napominju iz UIO-a.
Zašto tada nisu sredstva uzeta valjalo bi pitati Vijeće ministara koje je ionako ocijenjeno kao najlošije ikada.
„S ciljem rješavanja ovog problema, Uprava za indirektno oporezivanje je ocijenila neophodnim da se ponovo raspiše javni oglas za prikupljanje ponuda za nabavku poslovnog objekta za potrebe Središnjeg ureda UIO i Regionalnog centra Banja Luka (javni oglas raspisan dana 03.12.2020. godine aktom broj 01-16-12-2439-1/20) i u istom su između ostalog propisani uslovi u pogledu adekvatne površine, i to za potrebe Središnjeg ureda UIO 8.500 m2 kancelarijskog prostora, za potrebe Regionalnog centra Banja Luka 3.500 m2 kancelarijskog prostora, i 3000 m2 površine tehničkog prostora, s tim da navedene površine predstavljaju okvirne površine, pa su moguća odstupanja ± 10%, te je zahtijevano da kvalitet gradnje i funkcionalnost objekta budu prvoklasni.
Do roka određenog za prijem ponuda u predmetnom postupku dostavljena je jedna prihvatljiva ponuda. U provođenju postupku po ovom javnom oglasu, ocijenjeno je za potrebnim i pribavljanje stručnog mišljenja ovlaštenih vještaka iz različitih oblasti, u koju svrhu je angažovan Centar za vještačenje i procjenjivanje “ZENIT” d.o.o. Banja Luka. Ekspertski tim vještaka ovog centra je sačinio Elaborat u kojem je dao stručno mišljenje da ponuđeni poslovni objekat ispunjava uslove propisane Tenderskom dokumentacijom.
Ocijenjeno je da je ponuđena cijena ponuđača u iznosu od 84.249.000,00 KM bez PDV-a, odnosno za iznos od 98.571,33 KM sa PDV-om manja od tržišne vrijednosti navedenog objekta koja je utvrđena od strane Ekspertskog tima vještaka na dan vještačenja. Naime, navedeni tim je procijenio tržišnu vrijednost ovog poslovnog objekta na iznos od 97.430.000,00 KM bez PDV-a, kao realnu tržišnu vrijednost, s obzirom na kretanja cijena na tržištu nekretnina u Banja Luci na dan procjene. Kako je Ekspertski tim vještaka utvrdio da ponuđeni poslovni objekat ispunjava sve tražene uslove, a procijenjena vrijednost istog je veća od ponuđene cijene ponuđača, Komisija za provođenje procedure je shodno tome preporučila da se donese odluka u skladu sa utvrđenim stanjem“, kazali su iz UIO-a.
O utvrđenom stanju ova Uprava je informisala Upravni odbor i od istog dobila saglasnost za preduzimanje daljih aktivnosti na rješavanju ovog pitanja. Nakon toga smo se pismenim putem obratili su se Vijeću ministara BiH i zatražili obezbjeđenje nedostajućih sredstava, po kojem zahtjevu Vijeće ministara nije postupalo.
UIO na raspolaganju ima 36 miliona KM za kupovinu zgrade za njeno sjedište u Banjaluci, ali je na oglas koji je raspisala krajem prošle godine stigla samo Radišićeva ponuda koji za traženi objekat Upravi ponudio za 98,5 miliona KM.
Iako je to daleko više od iznosa kojim UIO raspolaže i za koji je planirala kupiti poslovnu zgradu, rukovodstvo ove institucije, ipak, nije odbilo Radišućevu ponudu, već je odlučilo da novac traži iz budžeta.
