Tegeltija je naveo da u narednom periodu o ovom pitanju očekuje mnogo bolju saradnju među policijskim agencijama u BiH.
On je istakao da najviše zamjerki u radu prethodnog Savjeta ministara ima na loš odnos prema migrantskoj krizi i potcjenjivanju tog problema.
“BiH ne može sama da riješi ovaj problem, koji se ne smije potcjenjivati, jer tako međunarodnoj zajednici i susjednim zemljama pokazujemo da smo zatvoreno mjesto kada je riječ o migrantskoj krizi. Imate nekontrolisan ulazak, a sa druge strane sve je urađeno da ti ljudi ne mogu da izađu iz BiH”, rekao je Tegeltija za Radio-televiziju Republike Srpske.
On je dodao da bez pune saradnje svih institucija i bezbjednosnih agencija, kao i sa međunaradnom zajednicom problem migranata u BiH neće biti riješen već samo prijeti da eskalira.
“Ako se ovakvim tempom nastavi, broj migranata će iduće godine biti veći od broja stanovnika u mnogim lokalnim zajednicama”, ocijenio je Tegeltija.
Ovo je i veliki humanitarni problem, dodao je on, jer se migranti susreću sa nehumanim uslovima života, ali odgovornost za to, kaže, ne snosi samo BiH.
Kada je riječ o formiranju Savjeta ministara, Tegeltija očekuje da bi do srijede trebalo da budu poznata imena kandidata za svih devet ministara i deset zamjenika da bi bile donesene odgovarajuće odluke o imenovanju i upućene u proceduru provjere.
On vjeruje da bi, ukoliko bude dobre saradnje, Savjet ministara trebalo da bude formiran 18. decembra.
Tegeltija je podsjetio na odluke Izvršnog komiteta SNSD-a da kandidati za ministarske pozicije budu Staša Košarac i Vojin Mitrović, dok ostale političke partije iz koalicije treba da održe sastanke svojih organa i odluče o kandidatima.
“Te odluke saopštiće nadležni organi stranaka. Postoje određena imena koja su već neko vrijeme u opticaju, te će neka biti potvrđena, a neka ne”, rekao je Tegeltija.
Tegeltija je odlučan da zajedničkim radom sa entitetima u BiH unaprijedi rad administracije i napravi efikasnu javnu upravu koja će biti u funkciji privrede i građana.
“Potrebno je uraditi reformu javne uprave, prerasporediti poslove između pojedinih agencija, jer se u pojedinim stvarima duplamo, dok u drugim imamo nedovoljan broj zaposlenih”, rekao je Tegeltija.
Kada je riječ o procesu evropskih integracija i pristupanje EU, Tegeltija je ocijenio da je to najbolji okvir za reformu i stvaranje boljeg društva u BiH, da o procesu pristupanja postoji veliki stepen saglasnosti u oba entiteta, te očekuje da se on ubrza i mijenjaju stvari da bi BiH dobila kandidatski status.
Komentarišući ulogu međunarodne zajednice u BiH, Tegeltija je rekao da visoki predstavnik u BiH ima svoju funkciju i mjesto u civilnim poslovima, ali da on nije bio saglasan sa mnogim njegovim političkim stavovima i nada se da neće biti mnogo odnosa sa OHR-om, koji se ponovo manje-više bavi političkim pitanjima.
“Nama je cilj da se bavimo ekonomijom i pitanjima običnih građana”, naglasio je Tegeltija, koji smatra da fokus treba da bude na saradnji sa međunarodnim finansijskim institucijama, jer bez njihovih dodatnih sredstava nije moguće provesti velike investicione projekte.
On je istakao važnost Međunarodnog monetarnog fonda, čije prisustvo predstavlja finansijsku stabilnost, te smatra da se sa njima može napraviti dobar aranžman.
O saradnji BiH i NATO, Tegeltija kaže da ona postoji i da se mora nastaviti, jer mnoga bezbjednosna pitanja bez NATO-a ne mogu biti riješena na ovom prostoru, dok je o tvrdnjama opozicije u Repubici Srpskoj da Program reformi BiH predstavlja ANP rekao da predstavljaju politička pitanja.
“Dođete u trenutak kada gubite ono što ste grčevito čuvali i što ste nezasluženo dobili 2015. godine i tražite bilo kakav način da optužite druge, kojima su građani dali glas da formiraju vlast”, ocijenio je Tegeltija.
Govoreći o radu prethodnog saziva Savjeta ministara, Tegeltija je rekao da je povjerenje između predsjedavajućeg Savjeta ministara i premijera entiteta u posljednje dvije godine podignuto na veći nivo.
