Otkako su, početkom prošlog mjeseca, u Njemačkoj na snagu stupile promjene zakona o useljavanju kvalificiranih radnika, kojima se postepeno smanjuju birokratske barijere, a uvjeti za ulazak postaju znatno fleksibilniji, sve se više postavlja pitanje hoće li to izazvati masovni odliv radne snage iz BiH
Plava karta
Tako je od 1. novembra, u okviru prve faze, a prema pisanju njemačkih medija, olakšan pristup za kvalificirane radnike srednje stručnosti, a posebna pažnja je posvećena deficitarnim zanimanjima.
Lakši će biti put za plavu kartu EU visokokvalificiranim akademicima, magistrima i onima sa specijalističkom akademskom diplomom. Plava karta je boravišna dozvola koja kvalificiranim radnicima iz zemalja izvan EU uveliko olakšava ulazak na lokalno tržište rada.
Druga faza promjena koja bi na snagu trebala stupiti u martu naredne godine fokusira se na priznavanje profesionalnih kvalifikacija i radnog iskustva. Praktično, otad bi radnici iz trećih zemalja mogli ući u Njemačku nakon podnošenja zahtjeva za vizu i raditi dok se njihove stručne kvalifikacije priznaju.
Prema novom zakonu, treća faza promjena bi trebala otpočeti u junu naredne godine, a predviđa uvođenje „karte šansi“, tzv. chancenkarte, kojom bi kandidat za useljavanje sakupljao bodove uz kriterije poput obrazovanja, poznavanja jezika, dobi, radnog iskustva te poveznice s Njemačkom poput članova porodice koji tamo žive.
Sve te promjene prijete da pojačaju odlazak radnika iz BiH, kojima su mnoga ograničenja i strogi kriteriji bili prepreka za takav korak. Uz Njemačku, i Austrija pojačano radi na privlačenju stranih radnika, među kojima su posebno poželjni bh. građani. Lista tamošnje nedostajuće radne snage duža je nego ikada do sada.
Prof. dr. Vjekoslav Domljan, ekonomski stručnjak, kaže nam da Njemačka još od 2015. godine sistemski radi na takvim promjenama, jer im nedostaje radne snage. To je, navodi on, sasvim razumljivo jer nužno je popuniti tu rupu u nedostatku radne snage.
- Naši ljudi imaju dobar potencijal, geografska blizina je, također, vrlo važna, a Njemačka je glavni ekonomski partner BiH, tako da je sasvim razumljivo da će se svako dodatno olakšavanje pristupa njihovom tržištu odraziti na daljnji odliv radne snage iz BiH. Tim prije što se ovdje ništa ne radi na tome da se radna snaga zadrži, dakle, ove snage istjerivanja i dalje djeluju, a posebice što se snage privlačenja još više razvijaju. Prema tome, neto rezultat će biti daljnji odliv radne snage, bez ikakve dileme - potcrtava prof. Domljan.
Šta rade
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović, također, smatra kako će ove promjene, sasvim sigurno, staviti veliki broj ljudi na iskušenje da se isele i odu raditi u inozemstvo.
- Bez povećanja plata egzodus će se nastaviti - govori Pavlović.
230.000 radnih pozicija
U Austriji je otvoreno više od 230.000 radnih pozicija. Tamošnje vlasti snažno lobiraju za dolazak radnika svih zanimanja, posebno u IT sektoru.
Savezna lista zanimanja u kojoj postoji deficit radne snage sadrži 100 profesija, a uz to postoji i 58 na regionalnim listama. Za deficitarnu radnu snagu postoji mogućnost lakšeg dobivanja crveno-bijelo-crvene karte, koja je slična američkoj zelenoj karti i time pristup tržištu rada.
