Svjetski dan štednje obilježava se 31. oktobra, u znak sjećanja na Prvi međunarodni kongres štedioničara održan na ovaj dan 1924. godine u Milanu.
Tada su se sastali predstavnici svjetskih štednih ustanova želeći pronaći izlaz iz krize koju je prouzrokovao Prvi svjetski rat. Učesnici skupa usaglasili su se da je štednja prijeko potrebna za razvoj čovječanstva, pa je ustanovljen Svjetski dan štednje kao jedna od aktivnosti borbe protiv rasipništva. Ovim događajem je započeta era promišljanja o očuvanju postojećih resursa i promjena u njihovom korištenju.
Štednja je jedan od temelja rasta i razvoja svake zemlje preko kojeg se dolazilo do višeg životnog standarda i stabilnosti nacionalnih ekonomija, te se u tom pogledu do danas nije ništa promijenilo.
Ekonomske krize i pandemija u kojoj živimo već drugu godinu nam pokazuju nužnost štednje i planiranja u potrošnji i investicijama.
– Izazovna vremena zahtijevaju pažljivo upravljanje resursima. Potreba za znanjem o raznim vidovima štednje je veća nego ikada, i garant je boljih životnih i investicijskih odluka. Čak i mala ušteda svaki dan, može biti veoma važna za vremena koja dolaze. Vaša štednja je samo vaša. Koristite je kao najbolju podršku za svoju budućnost i budite racionalan investitor – izjavio je guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) dr. Senad Softić povodom Svjetskog dana štednje koji se obilježava 31. oktobra.
Prema podacima CBBiH, na kraju septembra 2021. godine ukupni depoziti stanovništva kod komercijalnih banaka u BiH iznosili su 14,49 milijardi KM, što je najveći zabilježeni nivo. Ova činjenica pokazuje da u našem društvu ima novca, ali nedostaje uslova koji olakšavaju investiranje.
Muslimani i štednja
Kur’an sadrži niz uputa vjernicima da rad, trud i štednja su preduslov za uspjeh na oba svijeta. Najčešći ajet koji se veže za ovu tematiku je “Jedite i pijte, samo ne pretjerujte! Zaista, On ne voli one koji pretjeruju.“ (El-Eʿaraf, 31)
Također, Poslanik, a.s., je u svojim hadisima na različite načine ukazao na potrebu štednje ne samo novca nego i vremena, vode i drugih resursa.
Štednja nije isto što i gomilanje novca, jer je štednja preduslov za investiranje, a gomilanje bogatstva ima višestruke negativne posljedice na cjelokupno društvo.
Institucija zekata kao stub islama je, između ostalog, usmjerena protiv bespotrebnog gomilanja novca, jer je osnovna svrha novca da cirkuliše i bude sredstvo za razmjenu dobara među ljudima.
Također, institucija vakufa u islamu je jedan od instrumenata usmjeravanja viška sredstava u društveno korisne projekte.
Šta je finansijska pismenost?
Svaki građanin je u isto vrijeme može biti kupac, odnosno potrošač, ali i vlasnik firme, pružatelj usluga ili investitor. Za sve ovo nužno je poznavanje pravnog i ekonomskog sistema, kao i prav koja svi imamo kao potrošači.
Da bi država imala stabilan finansijski sistem, nužno je zaštititi njegove korisnike, odnosno potrošače. Korisnici koji nisu finansijski pismeni, vrlo vjerojatno neće ni znati koja su njihova prava i obveze. Zato je nužno od malih nogu sticati osnovna znanja i vještine pomoći kojih se preživljava u savremenom globaliziranom kapitalizmu.
Koliko naše društvo zaostaje po ovom pitanju svjedoče naslovi iz crne hronike gdje su zabilježene česte banalne prevare koje su još učestalije na internetu zbog niske medijske, odnosno digitalne pismenosti.
Još jedan katastrofalan pokazatelj lošeg razumijevanja finansija u našem društvu je popularnost kockanja od sportske kaldionice do raznih opcija koje nudi državna Lutrija.
Štednja, ulaganja, osiguranja i općenito odgovorno i racionalno upravljanje finansijama glavna su pitanja koja se u ovoj važnoj životnoj lekciji zvanoj “financijska pismenost” trebaju razjasniti.
Ne smijemo zaboraviti da je duhovno i mentalno napredovanje višestruko otežano ako nemamo riješenu finansijsku stabilnost, odnosno, po mogućnosti, finansijsku nezavisnost. Ovom prilikom ćemo se osvrnuti na dvije komponente u piramidi finansijske nezavisnosti.
Prvo, za finansijsku stabilnost potrebno nam je da imamo fond koji nam pokriva troškove porodice za godinu dana u slučaja otkaza. Kad to imamo nećemo sebi dozvoliti da popuštamo prema poslodavcu ili nekom drugom na štetu vlastitih principa, vrijednosti, ciljeva, porodice, zdravlja…
Kad ostvarimo ovu uštedu, koja za naš standard može biti između 10 i 15 000 KM, druga stepenica prema finansijskoj nezavisnosti je postavljanje cilja da nam pasivni izvori zarade budu približno isti kao i mjesečna potrošnja.
Uspješni i bogati ljudi su oni koji imaju pet do sedam različitih izvora prihoda.
Učimo svoju djecu da imaju različite štednje, odnosno kase (npr. za knjige, putovanja, poklone…) kako bi stekli naviku planiranja svojih potreba, štednje i potrošnje. Štednja i radne navike su međusobno uslovljene ako želimo odgojiti generacije koje će biti uspješnije od nas, piše Preporod.
