Dok se prihodi i mogućnosti za zapošljavanje smanjuju, nedostatak podataka onemogućava procjenu povećanja siromaštva i smanjuje mogućnosti za identifikaciju najugroženijih domaćinstava i donošenje efektivnih politika kao odgovor na očekivano povećanje siromaštva, navode autori, prenosi Radio Slobodne Europe.
Početkom godine, stoji u mišljenju, prije izbijanja pandemije, ekonomski izgledi BiH bili su pozitivni.
„Međutim, pandemija je preokrenula taj trend, pa se sada zemlja suočava s najvećom recesijom nakon svjetske financijske krize. Kao posljedica, broj zaposlenih osoba se do jula 2020. smanjio za oko 3 procenta u odnosu na isti period 2019., a broj građana prijavljenih kao nezaposleni se povećao za više od 19.000“, napisali su.
Autori su proveli i simulacijsku analizu, u nedostatku ažurnih podataka o siromaštvu (posljednji datiraju iz 2015.), kako bi predvidjeli utjecaj pandemije na siromaštvo, tj. ljude koji žive s manje od 5 eura na dan.
„Rezultati pokazuju da bi preko 85.000 ljudi moglo osiromašiti, kad ne bi bilo vladinih mjera u BiH, a da mnogi od onih koji bi vjerovatno zapali u siromaštvo, prije pandemije nisu bili obuhvaćeni programima socijalne zaštite“, napisali su autori.
Preliminarni rezultati nedavne online ankete Svjetske banke također su pokazali mogućnost neproporcionalno većeg negativnog efekta pandemije na ugrožene grupe.
Anketa je provedena od 5. do 19. juna, a anketirano je 2.009 odraslih ispitanika.
Približno 45 procenata anketiranih je živjelo u domaćinstvu gdje je neko ostao bez posla ili mu je smanjeno radno vrijeme ili je poslan na neplaćeno odsustvo. Sličan udio ispitanika se suočio sa smanjenjem prihoda domaćinstva.
„Ti utjecaji variraju između različitih socio-ekonomskih grupa, pri čemu oni u nepovoljnijem položaju, manje obrazovani i žene spadaju među najteže pogođene. Percepcije budućnosti su također pesimistične, pri čemu približno trećina ispitanika navodi da sljedećeg mjeseca neće moći spojiti kraj s krajem“, navodi se.
