Halid Genjac, generalni sekretar SDA u izjavi novinarima u maju kazao je da očekuje da će ispred SDA kandidat za člana Predsjedništva BiH biti Bakir Izetbegović. Predsjednik SDA Bakir Izetbegović je nakon kandidature Denisa Bećirovića (SDP) ispred “ujedinjene opozicije” kazao da se ne boji nikoga, ali o svojoj kandidaturi na izborima nije govorio previše.
Sadašnji član Predsjedništva BiH Milorad Dodik također o svojoj kandidaturni ne priča puno. Pitanje je hoće li se Dodik ponovo odlučiti izaći na megdan kandidatima opozicije? U nekim ranijim izjavama Dodik je navodio da hoće, no službene potvrde još nema.
I dok traje svojevrsna šutnja lidera dvije trenutno najjače stranke u BiH iz Hrvatske je danas došla izuzetno zanimljiva izjava predsjednika te zemlje Zorana Milanovića, inače bliskog saradnika i istomišljenika Dragana Čovića o kandidaturi predsjednika HDZ-a.
“Čović je za mene prvenstveno predstavnik Hrvatskog narodnog sabora, nije ni kandidat. Kako stvari stoje, Čović neće ni biti kandidat na izborima. Tu cijelu priču pratim danima, Plenković pokušava stvoriti iluziju da preko dvije visokopozicionirane osobe koje poznaje u Bruxellesu, a koje se ne pita ništa, napravi se cijela skalamerija, cirkus, unaprijed se zna da je to potrošenih toliko i toliko galona kerozina, ode se i ne napravi se ništa i vrati se kući u Mostar ili Sarajevo”, rekao je u komentaru jučerašnjeg sastanka Milanović.
ŠTA JE RAZLOG ODUGOVLAČENJA?
Šta bi to mogao biti razlog odugovlačenja isticanja kandidature inače izuzetno samouvjerenih lidera tri vodeće stranke? Da li su pod pritiskom međunarodne zajenice odlučili da se ne kandiduju za funkcije ili je ipak strah od poraza razlog zašto se čeka posljednji dan?
Istina je da Izetbegović, Dodik i Čović skoro nikada kao sada nisu bili u ovako neizvjesnoj situaciji kada je pobjeda na izborima u pitanju. Izetbegović bi, ukoliko se odluči kandidirati, prvi put bio u situaciji da se bori protiv ujedinjenih stranaka, ali i kandidata koji je i bez pomoći koalicionih partnera osvojio skoro 200.000 glasova. Denis Bećirović sada ima podršku i drugih političkih opcija koje bi mu mogle omogućiti da dosegne “magičnu cifru” od 300.000 glasova. Matematički gledano Izetbegović je u svom putu ka Predsjedništvu BiH 2014. godine, osvojio gotovo identičan broj glasova kao i Denis Bećirović u porazu od Džaferovića na prošlim Općim izborima, logički je zaključiti da bi vrlo lako mogao biti poražen ukoliko mu se usudi izaći na megdan. U prilog Izetbegoviću ide činjenica da je SDP u odnosu na 2014. ozbiljno izgubio na popularnosti koju posljednjih nekoliko godina pokušava vratiti. Izetbegovićev eventualni poraz na izborima najvjerovatnije bi značio i gubitak unutarstranačke podrške pa bi mu nakon toga i pozicija predsjednika SDA mogla biti uzdrmana. Zato bi politička odluka o nekandidaturi bila donekle logičan potez, ali i priznanje poraza.
Milorad Dodik je u “neobranom grožđu”. Agresivna secesionistička kampanja, pompezno najavljivani prijenosi nadležnosti, odluke NSRS, podržavanje Vladimira Putina i Rusije, omalovažavanje visokog predstavnika u BiH, političara iz Njemačke i Velike Britanije te drugih evropskih zvaničnika očito su stigle na naplatu. Odluke NSRS Dodik je “zaledio”, a sinoć je podržao i dogovor o evropskom putu BiH u Briselu. Građani Republike Srpske, naročito u većim gradovima kao što je Banjaluka i na lokalnim izborima okrenuli su leđa SNSD-u i Dodik bi se kandidaturom mogao naći u istom problemu kao Izetbegović. Poraz na izborima mogao bi značiti početak kraja Dodikovog gazdovanja.
Dragan Čović, kojeg je Komšić, koji je potvrdio da će se kandidirati na izborima ubjedljivo pobijedio u srazu za Predsjedništvo BiH muči iste muke kao i njegovi dugogodišnji saradnici Dodik i Izetbegović. Čović se u proteklom periodu trudio izboriti za reformnu Izbornog zakona kojim bi diskvalificirao Komšića iz utrke za fotelju u Predsjedništvu. Nakon što se izborni proces nije promijenio, Čović će očito odustati, a taj potez opravdati “ugroženošću”.
Trio fantastiko, tri politička lidera koja su u prošlosti gotovo na svim nivoima vlasti odlično sarađivali i “dijelili plijen” do sutra moraju donijeti odluku. Ulog je veliki, potvrda dominacije ili politički krah, taktičko povlačenje uz pokušaj zadržavanja utjecaja ili juriš u neizvjestan kraj.
Šta će biti, saznat ćemo već sutra.
Foto : N1
