Rješavanju problema migrantske krize u Bosni i Hercegovini nisu doprinijeli ni milioni maraka koje je naša zemlja dobila u proteklom periodu. Naprotiv, kriza je eskalirala, a sada se postavljaju pitanja kontrole i trošenja doniranog novca. Kako se moglo čuti na jednoj od ranijih sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, našoj zemlji je u protekle četiri godine donirano skoro četiri miliona KM za rješavanje migrantske krize, dok je EU od 2017. godine do danas Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM) direktno uplatila oko 140 miliona KM.
Razne organizacije
Delegatkinja Dušanka Majkić (SNSD) kazala je na sjednici, između ostalog, kako je šokirana podatkom da BiH nema kontrolu nad tim sredstvima, što otvara mogućnost za zloupotrebe i mahinacije. I bivši ministar sigurnosti Dragan Mektić, koji je svojevremeno bio na čelu Koordinacionog tijela za pitanja migracija, šokiran je, ali podatkom da je BiH donirano blizu četiri miliona KM.
- Migrantska kriza u BiH skoro u potpunosti se finansirala iz novca EU. Zanemarljivo nešto je finansirano iz budžeta BiH. Najveći dio tog novca EU implementiran je preko raznih međunarodnih organizacija, prije svih preko Međunarodne organizacije za migracije u BiH. Koliko se sjećam, samo je ministarstvo unutrašnjih poslova Češke Republike Ministarstvu bezbjednosti doniralo jednu tranšu od milion eura za rješavanje migrantske krize. Ja sam tada bio ministar i odlučio sam da se sav taj novac usmjeri prema Graničnoj policiji, radi kupovanja razne opreme koja bi ojačala njihove tehničke kapacitete. Ta oprema je nabavljena, isporučena i sada se nalazi u GP i koristi se. Da budem iskren, ne znam da je više novca leglo na račun i ne znam otkud sad četiri miliona KM te ko je našao ta četiri miliona? Znam za tu jednu tranšu koja je legla na Ministarstvo bezbjednosti i da je utrošena za potrebe Granične policije, rekao je Mektić.
Kao ministar, nisam imao informaciju o tome kako su sklapani pojedini ugovori za rentanje kampova međunarodnim organizacijama
Nadalje pojašnjava da je novac koji je došao od EU implementiran preko raznih međunarodnih organizacija, UNHCR-a, IOM-a...
- Taj novac dodjeljivan je međunarodnim organizacijama, one su ga trošile i mi nemamo nikakav uvid niti smo odlučivali uopšte o trošenju tog novca. Dok sam bio ministar, mi smo govorili o nekim prioritetima koje bi trebalo sprovesti, mjere i radnje, dobar dio toga je prihvaćen. Ali, nemamo uvid u trošenje novca. Recimo, kada je u pitanju rentanje određenih objekata, a rentani su čitavi prihvatni centri, mi jesmo davali saglasnosti za prihvatne centre, ali nismo učestvovali u tome ni na koji način koliko će to koštati i koliko će se plaćati. Nemam ni informaciju o tome kako su sklapani pojedini ugovori od međunarodnih organizacija, dodao je Mektić.
Iznenadilo ga je i to što na sjednici Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost BiH nije podržana inicijativa državnog delegata Denisa Bećirovića kojom bi bilo omogućeno popunjavanje Granične policije BiH sa 309 novih policijskih službenika, a kako bi se radilo na sprečavanju ilegalnih migracija. Mektić kaže da nije bio prisutan na sjednici Komisije, a da jeste, podržao bi ovu inicijativu.
Kadrovski kapaciteti
- Rješenje je u kadrovskom popunjavanju Granične policije. Dok sam bio ministar, svaki put sam kod kreiranja budžeta insistirao na povećanju budžeta i na prijemu novih ljudi. Ogroman je manjak ljudi, ali ta inicijativa kroz budžet nikako nije prihvaćena. Mislim da je to dobra inicijativa i stvarno me iznenađuje što nije prihvaćena. U političkom smislu, mi dajemo razne kvalifikacije i političari imaju svoj pogled prema toj krizi. Dok sam bio ministar, u Parlamentu BiH i na Komisiji tražio sam podršku i verbalno vi imate tu podršku. Realno, kada to treba pretočiti u novac, to se nikada ne može dobiti i vidim da se ta praksa nastavlja, što znači da je Granična policija u ogromnom problemu i sa sadašnjim kadrovskim kapacitetima ne može odgovoriti ovom zadatku, zaključuje na kraju Mektić.
