Bez obzira na povećane kontrole i zapljene duhana i duhanskih proizvoda na crnom tržištu, ilegalni proizvodi pronalaze načine da dođu do kupaca. Tako, osim na nelegalnim prodajnim mjestima, pijacama i trgovima širom BiH, ilegalne cigarete i duhan mogu se sve više kupiti i online kanalima.
Sve je više virtuelnih trgovaca švercanim cigaretama i duhanom, a narudžbe ovih proizvoda vrše se kroz razgovore u zatvorenim grupama na društvenim mrežama, preko ličnih profila ili portala za online trgovinu, a dostava se vrši kroz male pakete, kako ne bi privlačila pažnju.
Pojačane kontrole inspekcija posljednjih mjeseci vjerovatno su utjecale na prebacivanje prodaje na online, ali sigurno je to urađeno i kako bi se onima koji takve proizvode kupuju olakšala dostupnost. Prodaja ilegalnih cigareta, takozvani 'crni e-commerce', u našoj zemlji se pokazala kao unosan biznis u vrijeme pandemije, kada su postojala veća ograničenja kretanja i zadržavanja na pijacama, a sada je on još više procvjetao.
Online platforme privlačne su za švercere jer omogućavaju anonimnost, nisu zakonski tretirane na pravi način, repliciranje stvarnih prodajnih platformi je jednostavno, dostupnost i komunikacija sa potrošačima je laka i u konačnici postoji dovoljan broj platformi sa mogućnošću otvaranja novih kanala/profila.
Zanimljiva je i činjenica da 56 posto lažnih proizvoda zaplijenjenih na evropskim granicama potiče od kupovine putem interneta.
Stručnjaci napominju da dodatne restrikcije u prodaji cigareta na legalnom tržištu, koje se planiraju kroz prijedlog Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje, mogu samo dodatno potaknuti taj trend rasta ilegalne prodaje na online kanalima.
"Ilegalna trgovina na internetu eskalirala je u posljednjih deset godina i širi se kao što se širi i broj korisnika interneta, te je predmet interesovanja svih državnih kontrolnih organa, pa samim tim i carinskih službi u svijetu, Evropi i regiji. Uprava za indirektno oporezivanje BiH je prepoznala problem carinskih prevara na internetu i cyber kriminalu, te je u planu rada odredila da će posebnu pažnju posvetiti preduzimanju radnji, mjera i aktivnosti s ciljem istraživanja, otkrivanja, sprečavanja i procesuiranja ovih kriminalnih aktivnosti po pitanju nezakonitosti u vezi s indirektnim oporezivanjem", kazali su nam iz UIO BiH.
S tim u vezi, službenici UIO prate internet stranice na kojima se vrši prodaja ilegalno proizvedenih duhanskih prerađevina.
"Navedena problematika iziskuje određena materijalno – tehnička sredstva, kao i adekvatnu obuku službenika, s obzirom na kompleksnost ovog pitanja - korisnici koriste šifrirana imena, daju se lažni podaci o kontakt osobama, koriste se prepaid mobilne kartice i drugo. Prodaja putem interneta predmet je entitetskih zakona o trgovini, te su za predmetno nadležni inspekcijski organi, ministarstva unutrašnjih poslova koja u okviru svojih organizacionih jedinica imaju i odjeljenja za visokotehnološki kriminalitet, te druge policijske agencije", kažu iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Podsjetili su iz UIO-a da je prodaja ilegalnih duhanskih prerađevina u svakom slučaju zakonom zabranjena, te da su predviđene kazne za sve one koji ne poštuju zakone. Napomenuli su i da složenost ove pojave zahtijeva saradnju svih zakonodavnih i izvršnih organa kako bi se na odgovarajući način pristupilo ne samo analizi, planiraju i organizovanju akcija usmjerenih na brzo, efikasno i uspješno djelovanje u suzbijanju ilegalne internet trgovine, već i usvajanja potrebnih zakonskih propisa kojima bi se regulisala i stavila pod kontrolu ova problematika.
"Prodaja ilegalnih duhanskih proizvoda do sada se uglavnom obavljala i nastavit će se obavljati na fizičkim lokacijama. Međutim, rizik od inspekcijskih organa postaje sve značajniji, čime trgovci ilegalnim duhanskim proizvodima, slično kao i u drugim djelatnostima, kako bi opstali na tržištu, traže alternativne načine za plasman i prodaju svih proizvoda, za šta online način prodaje pruža ogromne mogućnosti. Kao i kod druge online trgovine, inspekcije su te koje bi trebale kontrolisati legalnost poslovanja općenito, a onda i vrstu proizvoda kojima se te osobe bave, što u slučaju duhana znači ilegalnu prodaju", kaže ekonomski analitičar Faruk Hadžić.
Hadžić kaže i kako je mogućnost otkrivanja takvih aktivnosti dosta teža putem interneta, pogotovo ako postoji sistem uvezane distribucije, gdje se nekada kriju podaci o osobi koja šalje određene proizvode, što predstavlja veliki problem i za inspekcijske organe da provode aktivnosti iz svoje nadležnosti.
"Drugim dijelom je problem što je oblast online trgovine poprilično neuređena u Bosni i Hercegovini, ne samo sa aspekta prodaje ilegalnih duhanskih proizvoda, već i za druge djelatnosti, gdje se pružaju velike mogućnosti korištenja društvenih mreža i online shopova bez odobrenja za rad. Dakle, u ovom slučaju imamo dvije vrste nelegalnih aktivnosti i to rada na crno, tj. nelegalnog poslovanja i ilegalne prodaje proizvoda", istakao je Hadžić.
Rješenja, smatra on, treba tražiti u mjerama koje će dovesti do smanjenja poreskog opterećenja na legalnu prodaju duhana, kako bi se razlika između cijene legalnog i ilegalnog duhana smanjila, "što će prirodno smanjiti potražnju za ilegalnim duhanom, ali i dovesti do bolje naplate prihoda države, koja bi onda tu razliku trebala vratiti namjenski za jačanje zdravstvenog sektora".
"Nadalje, kao dio rješenja, nužno je i veće angažovanje inspekcijskih organa i bolje praćenje ovih aktivnosti prodaje putem interneta. U ovom slučaju rješenje ne može biti u boljoj regulaciji online poslovanja za ovu vrstu prodaje, jer se radi ipak o prodaji ilegalnih proizvoda", poručio je.
Očito je da borba protiv crnog tržišta cigareta nije ni blizu svog kraja, a na nadležnima je da u narednom periodu adekvatno reaguju kako bi se spriječila ili makar maksimalno smanjila ilegalna trgovina putem online kanala.
Za komentar o tome koliko rade na rješavanju ovog problema pitali smo Federalnu upravu policije, odakle su nam kazali kako nisu zaprimili prijave koje se odnose na ilegalnu prodaju cigareta putem društvenih mreža, odnosno interneta. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske rekli su nam kako se njihova Uprava za informaciono - komunikacione poslove ne bavi operativnim poslovima u smislu istraga, već zaštitom informacionih sistema, razvojem aplikacija, digitalnih evidencija, e-servisa i slično.
"Odjeljenje za visokotehnološki kriminalitet Uprave kriminalističke policije nije do sada imalo slučajeva ove vrste, jer je ovo prije svega u nadležnosti inspekcijskih organa i Uprave za indirektno oporezivanje", poručili su iz MUP-a RS-a.
