Sve niži obrazovni standardi, rastuća nejednakost i rastuće nezadovoljstvo među prosvjetnim radnicima i roditeljima stvorili su političku volju za promjene.
U junskom izvještaju najvećeg nastavničkog sindikata u zemlji Sveriges Larare istaknute su negativne posljedice postojanja školskog sistema koji se smatra jednim od sistema koji su najviše tržišno orijentisani na svijetu. Konstatovano je da se u takvom sistemu učenici i studenti posmatraju kao kupci te da zbog nedostatka resursa raste nezadovoljstvo.
Spomenuti sindikat zahtijeva postepeno ukidanje profitno i tržišno orijentisanih škola, za koje je ocijenio da nisu održive. Lotta Edholm, liberalna političarka koja je ministrica obrazovanja, obećala je promjene.
Za britanski list Guardian je izjavila da u reformisanom sistemu neće biti moguće ostvarivati profit na račun dobrog obrazovanja. Najavila je "ozbiljno ograničenje" mogućnosti da škole ostvaruju profit te sankcije ako škole ne budu poštivale nove propise. Gimnazije je istakla kao škole u kojima je bilo najlakše ostvariti profit kroz loše obrazovanje.
Širom Švedske postoji nekoliko hiljada friskolora - "nezavisnih škola" ili "slobodnih škola" koje pohađa 15 posto učenika osnovnih škola i 30 posto učenika srednjih škola. Ministrica Edholm je ukazala da nije problem samo u broju ovih škola koje imaju probleme, već i u tome što je riječ o sistemskom problemu.
Najavila je i da će pooštriti pravila o vjerskom utjecaju u vjerskim školama, kao i pravila o vlasništvu nad školama. Poziva se na vladin izvještaj u kojem je upozoreno na to da bi švedski i strani vlasnici mogli iskoristiti besplatne škole, želeći imati utjecaj na društvo.
