Potražnja za stranim radnicima raste i hrvatsko gospodarstvo bez njih ne može preživjeti, kaže direktorica Zagreb City Hotelsa Josipa Jutt Ferlan.
“Prošle godine izdano je 124 tisuća radnih dozvola što je gotovo 51,5 posto više na 2021. godinu”, rekao je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Zagreb Josip Zaher.
Dodao je da su dozvole za boravak i rad izdane u najvećem broju u građevinarstvu i turizmu, a sve više i u logistici, skladištenju i trgovini.
No, Zaher kaže da su najbolji domaći radnici, jer su educirani, govore hrvatski jezik i poznaje okruženje u kojemu rade te da ih poslodavci žele sačuvati.
“Plaće mogu poslužiti kao rješenje, no do nekih prihvatljivih razina i mogućnosti”, rekao je. Rekao je i da se u obzir mora uzet niz faktora poput proizvodnosti, volumena i ekonomičnosti, a u konačnici i cijene usluga i proizvoda.
Vjeruje da će u budućnosti Hrvatska postati interesantno odredište za one koji želi raditi izvan svoje zemlje.
“Počela je velika utakmica kao na nogometnim terenima. Tako je s radnicima u logistici, u građevinarstvu i u turizmu”, kaže Zaher.
Glasnogovornik Kamgrada Dragutin Kamenski, istaknuo je da zapošljavanje stranih radnika značajno povećava troškove poslovanja te da je jezična barijera veliki problem. Upozorava da će još veći izazov biti zapošljavanje stranaca kao tehničkog kadra, jer za zadovoljenje regulative i polaganje stručnih ispita treba i do tri godine.
Državni tajnik u ministarstvu rada Ivan Vidiš kaže da je cilj dopuna zakona o strancima povećanje udjela kvalitetne i kvalificirane radne snage, ali i dodatnog administrativnog rasterećenja.
Plaće kao mamac
Rekao je i da raste potražnja za stranim radnicima, ali i da Hrvatska postaje sve zanimljivija zbog sve konkurentnijih plaća.
“Prosječna neto plaća u Hrvatsko od 1095 eura sve je veći mamac stranim radnicima”, rekao je.
“Sve više radnika ostaje u Hrvatskoj, tako da smo od 124 tisuća radnih dozvola prošle godine imali produljenje za 27 tisuća. Vidi se da smo sve primamljiviji stranim radnicima pa raste udio onih koji ostaju”, rekao je Vidiš.
Što se tiče podrijetla stranih radnika, i dalje 60 posto njih dolazi iz susjedstva i šire regije, objasnio je Vidiš i naveo da najviše stranih radnika dolazi iz Bosne i Hercegovine, potom Srbije, Crne Gore, Makedonije i Albanije. No, zadnjih godinu-dvije pojavio se Nepal, rekao je državni tajnik Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) Željko Katić.
“U prva tri i pol mjeseca ove godine izdali smo 47 tisuća dozvola, a 2015. godine oko 2.700. Stoga vidimo da trend ne jenjava već raste i premašuje procjene”, rekao je Katić. Dodao je da je u tri i pol mjeseca ostvareno povećanje od 57 posto u odnosu na razdoblje prošle godine.
Za ovu godinu Katić u procjenjuje da će MUP i HZZ izdati najmanje 160-180 tisuća dozvola za strane radnike.
Najviše je dozvola izdano za graditeljstvo (53.772), a slijede turizam (32.306), industrija (16.932), promet (7.336) i poljoprivreda (2.957). Za ostale djelatnosti izdano je ukupno 10.818 radnih dozvola, izvijestili su iz MUP-a
Ugovori na određeno
Strani radnici prema njegovim riječima na početku dolaze na kratko, na godinu dana kako im se odobrava prva radna dozvola, tako da imaju ugovore na određeno. Dodao je i da postoje različite situacije s obzirom na različite projekte ili interese poslodavaca.
Najavljuje prijedlog produženja vremena trajanja dozvola na tri godine, ali da nakon godinu dana radnik može promijeniti poslodavca.
“Dat ćemo dva do tri mjeseca ako radnik nije unaprijed pronašao posao da ga pronađe”, rekao Katić.
Dodao je i produžetak važenja “plavih karti”, odnosno dozvole za visokokvalificirane stručnjake i produžetak sezonskog rada.
“Očekujemo prvo čitanje prije ljetne stanke sabora, a usvajanje negdje na početku jesenskog zasjedanja”, dodao je.
