Brojke objavljene u prošloj sedmici također su pokazale da su njemačke kompanije uspjele privući veći broj polaznika obuka za posao među tražiocima azila iz Afganistana i Sirije.
Brojke također podstiču raspravu u Njemačkoj o posljedicama odluke Merkel iz 2015. godine da otvori njemačke granice za više od milion migranata, od kojih su mnogi izbjeglice iz ratnih zona u Iraku, Siriji i Afganistanu.
Kritičari, među kojima je i ekstremno desničarska Alternativa za Njemačku (AfD), tvrde da će novi stanovnici predstavljati dodatno opterećenje za njemački sistem socijalne zaštite i za ekonomiju zemlje.
Čelnik Saveznog ureda za rad Detlef Scheele izjavio je novinskoj agenciji dpa da nema, međutim, razloga za pretjerani pesimizam prema sposobnosti zemlje da se nosi s rekordnim brojem migranata.
– Sve se to odvija prilično dobro – kazao je on, dodajući da su brojke neznatno bolje od očekivanih.
– To su dobre brojke, također kada uzmemo u obzir da ljudi dolaze ovdje iz humanitarnih razloga, a ne samo da nađu posao – dodao je Scheele.
Broj zaposlenih migranata iz osam zemalja na koje otpada najveći broj tražilaca azila buknuo je za više od 100.000 ljudi na 306.574 u maju, u odnosu na isti period u prošloj godini, pokazuju podaci Ureda za rad.
Među njima, skoro tri četvrtine imaju radne ugovore u kojima i kompanija i uposlenik uplaćuju pune dorinose za socijalno osiguranje, pokazuju podaci.
Skoro pola miliona ljudi iz osam vodećih zemalja tražilaca azila registrovano je da traži posao u julu, pokazuju brojke. Među njima su oni koji su trenutno dovršili kurseve integracije i jezika.
Među njima, skoro 197.000 ljudi su registrovani kao nezaposleni, što je skoro na istom nivou kao i godinu dana ranije, pokazuju brojke.
Nedostatak obučene radne snage i mladih ljudi spremnih da se obavežu na troipogodišnju obuku za posao postali su velika briga za najmoćniju evropsku ekonomiju.
Manjak radne obuke dostigao je najviši nivo u 20 godina a trećina njemačkih kompanija nije u stanju da popuni svoje programe obuke.
Broj dolazaka migranata u Njermačku u naglom je padu u ovoj godini, djelimično zahvaljujući strožijoj kontroli granica kao i oštrijim pravilima dobijanja azila u Njemačkoj i drugim zemljama EU, prenosi Reuters.
