Iako su revizori u osnovi zaključili da je poslovanje Ministarstva vanjskih poslova u skladu sa zakonom, detalji na koje su revizori skrenuli pažnju mnogo govore o načinu trošenja budžetskog novca u toj instituciji.
Revizori su našli mnogo zamjerki na zapošljavanja na ugovor o djelu, zatim planiranje i troškovi za službena putovanja, korištenje službenih automobila i druge stvari.
Na službena putovanja Ministarstvo vanjskih poslova je u 2017. potrošilo više od milion i 600 hiljada KM.
Avionsku kartu kupovali dan pred putovanje
"Revizijskim postupcima utvrdili smo određene slabosti vezane za realizaciju izdataka za službena putovanja. Pravdanje određenog broja putnih naloga nije vršeno u roku od sedam dana, knjiga putnih naloga se vodi elektronski (bez zaštitnog mehanizma od moguće naknadne promjene podataka), a ista ne sadrži podatke o troškovima službenog putovanja niti svrhu putovanja. U određenim slučajevima, za službena putovanja u inozemstvo bila su osigurana dva obroka, a obračunavani su puni iznosi dnevnice", navodi se u izvještaju.
Za troškove prijevoza u inozemstvu u 2017. godini potrošeno je 700.000 KM.
"Konstatovano je da se za određena službena putovanja koja su prethodno planirana (nalaze se i u mjesečnim planovima službenih putovanja) i za koje je poziv Ministarstvu stigao znatno ranije, avionske karte (i smještaj) rezervišu neposredno prije samog putovanja (na bazi uzorka konstatovano da je to vrijeme od 3 do 7 dana u prosjeku prije početka putovanja). Za primjer navodimo bilateralne posjete koje se ugovaraju i nekoliko mjeseci ranije, kao i učešća na redovnim godišnjim skupovima međunarodnih organizacija na kojima predstavnici Ministarstva redovno učestvuju. Uzimajući u obzir da su cijene avio karata neposredno prije samog datuma leta znatno veće nego kada se rezervišu (nabavljaju) znatno ranije, smatramo da se kroz nabavku
avionskih karata nekoliko dana prije leta, za putovanja koja su prethodno planirana, neracionalno troše značajna budžetska sredstva", naglašeno je u izvještaju revizora.
Zapošljavanja
Tokom 2017. godine Ministarstvo vasnjksih poslova BiH je izvršilo 71 interni premještaj, u okviru kojih i šest internih premještaja osoba koje su primljene po prethodno okončanom javnom oglasu i koja su bila u periodu probnog rada od godinu dana, shodno odredbama člana 29. Zakona o državnoj službi u institucijama BiH. Ministarstvo je u prva dva mjeseca 2018. godine izvršilo još četiriinterna premještaja državnih službenika u toku probnog rada.
A zašto je ministar Crnadak izvršio toliki broj internih premještaja?
U svim slučajevima primjenjivao je Zakon o državnoj službi i to član 29. stav 5 u vezi sa članom 28. stav 4. Tim zakonskim odredbama Crnadku je bilo omogućeno da koristi rezervne liste uspješnih kandidata za popunu radnih mjesta, koja su ostala upražnjena nakon internih premještaja.
U praksi je to značilo da se konkurs raspiše za jednu ili dvije osobe. Na listi prijavljenih kandidata koji ispunjavaju uslove nalazi se pet ili šest stranačkih kadrova, kojima je obećan posao. Prvi i drugi s liste budu primljeni, a nakon određenog vremena interno premješteni na neko drugo radno mjestu u odnosu na ono na koje su konkurisali. Nakon toga bi se pimjenjivao famozni član 29. Zakona o državnoj službi i upražnjena mjesta bi popunjavao treći i četvrti sa liste prvobitnog konkursa, i tako redom.
A rezultati ocjene rada državnog službenika uzimaju se u obzir prilikom unapređenja i internih premještaja. To je regulisao član 30 Zakon ao državnoj službi u institucijama BiH. Iz toga je jasno da je prilikom internih premještaja ministarstvo moralo voditi računa da li su osobe koje su dobile premještaj imal eocjenu o radu i svojim dotadašnjih rezultatima.
Problematično je i to što je Ministarstvo interno premještalo osobe koje su bile na probnom radu i kao takvi nisu imali ocjenu svog rada.
"Također smo informisani tokom revizije da ni nakon isteka godine dana probnog rada državnim službenicima nisu dodijeljene ocjene, odnosno nije vršena ocjena njihovog rada nakon obavljenog probnog rada", naveli su revizori.
Prezentirani slučajevi internih premještaja upućuju i na mogući zaključak da su stvarne potrebe za zapošljavanjem državnih službenika na određene pozicije upitne ukoliko se u kratkom roku po postavljenju državni službenik interno premiješta na drugu poziciju, dodali su revizori.
Ipak, Ministarstvo je za sve interne premještaje tražilo dozvolu Agencije za državnu službu BiH i za sve je data saglasnost. Ministarstvo je sve pravdalo kratkim obrazloženjima "potrebe službe".
