Sve češće nesreće biciklista na bh. cestama, mnogi nemaju adekvatnu opremu i nisu svjesni rizika

Đani Rahimić, predsjednik Brdsko-biciklističkog kluba MTBA Mostar, kaže nam da je prije svega potrebno pridržavati se propisanih mjera sigurnosti, a to znači nošenje zaštitne opreme i poštivanje saobraćajnih propisa. Osim toga, vrlo je važno znati procijeniti vlastite mogućnosti i rizik kojem se biciklista izlaže prilikom vožnje bicikla, što zavisi od gustine saobraćaja, vrste puta i vremenskih uslova.

"Veoma je teško procijeniti koliko se kod nas biciklisti pridržavaju propisanih ili preporučenih mjera sigurnosti za vožnju biciklom. Prema mom mišljenju nedovoljno, međutim, isto možemo reći i za vozače motornih vozila", kaže nam Rahimić.

Rahimića smo pitali da li ima dojam da bicikl na magistralnim putevima često voze i oni koji nisu pretjerano iskusni, te koliko je generalno amaterima preporučeno da s biciklima izlaze na opasnije magistralne ceste.

"Nema to puno veze s iskustvom biciklista, što potvrđuje i činjenica da je proteklih godina u svijetu smrtno stradalo nekoliko profesionalnih biciklista, i to u vrijeme treninga. Vožnja bicikla po cestama u Bosni i Heregovini sada predstavlja veliki rizik i ne bih to nikome preporučio. Nisam upoznat da li kod nas postoje organizovane male škole za bicikliste početnike, ali znam da se djeca u školama upoznaju o saobraćajnim propisima", kaže on.

Zanimalo nas je i Rahimićevo mišljenje o tome kolika je odgovornost policije, kolika obrazovnih institucija, a kolika klubova ili nekog četvrtog, za sve više nesreća biciklista.

"Isto pitanje se može postaviti i za nesreće koje ne uključuju bicikliste, a to je teško generalno odgovoriti, jer je svaka nesreća po sebi specifična. Povećan broj nesreća biciklista može biti posljedica povećanja njihovog broja i prisutnosti na cestama i to spada u oblast teorije vjerovatnoće i statistike. Koliko mi je poznato, ministarstva unutrašnjih poslova redovno objavljuju statističke podatke o broju i uzrocima saobraćajnih nesreća i pretpostavljam da iste upućuju nadležnim službama i institucijama na daljnje postupanje. Međutim, mislim da se ovim podacima ne pridaje dovoljno pažnje, odnosno nisam siguran da se oni detaljno analiziraju i da se na osnovu njih prave neke dugoročne strategije koje bi utjecale na smanjenje broja ovih nesreća", zaključio je Đani Rahimić.

Ljudevit Marić, glasnogovornik MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona, kaže da je u prvih pola godine broj saobraćajnih nesreća u ovom kantonu u opadanju i najmanji je ako gledamo period od posljednjih pet godina.

"Nesreće u kojima učestvuju biciklisti za uzroke najčešće imaju nepažnju vozača, ali i tehničke nedostatke bicikla. Dječak koji je prije nekoliko dana stradao u Konjicu nije imao svjetlo na biciklu, vozio se nešto prije ponoći i udario je u zid. U svakom slučaju se pojavljuju ljudski faktor i tehnički problem, a kao i u svim saobraćajnim nesrećama neprilagođenost brzine uslovima na cesti", prokomentarisao je Ljudevit Marić.