Svakog dana jedna osoba u BiH odluči da podigne ruku na sebe, izloženost stresu, nasilju na društvenim mrežama, društvenoj isključenosti, samo su neki od razloga. Najosjetljivija je treća životna dob, no nažalost, sve više je i mladih.
“Preko 80% samoubistava izvrše muškarci, što je dimenzija tradicionalnog društva u kojem se od muškarca očekuju određene stvari koje možda pojedini muškarci nisu u mogućnosti da onom brzinom koje zajednica od njih očekuje ostvari. Situacija se mijenja kad dolazi do formiranja bračne zajednice. Onda najčešće samoubistvo počine žene”, Amer Osmić, profesor sociologije na FPN Sarajevo.
Samoubistvo konačna karika u jednom depresivnom procesu, koji obično traje veoma dugo, kažu psiholozi NJihova pomoć bila bi značajna u tom procesu, ali situaciju ne pomaže stigmatizacija.
“Što će reći da reagujemo tek kada se nešto već desi, kada dođe do tragedije koja je bespovratna. Mi, nažalost, nemamo razvijena sistemska rješenja u dovoljnoj mjeri koja bi radila preventivno na očuvanju mentalnog zdravlja. Mi smo nažalost, u neku ruku, čini mi se, čak i normalizovali u određenoj mjeri stanje jedne duboke potištenosti, frustracije”, Luka Borović, psiholog.
U nedostatku institucionalne podrške, građanima koji razmišljaju o ovom koraku pomoć nude, uglavnom, nevladine organizacije. U Banjaluci već nekoliko godina djeluje Plavi telefon, linija koja je do pandemije bila namijenjena uglavom djeci i mladim osobama, a nakon nje postala je dostupna svim građanima. Od početka godine pomoć je tražilo više od 12 i po hiljada građana.
“Najčešće nas pozivaju djeca od 10 do 18 godina, ali isto tako nas pozivaju i odrasle osobe. Najčešći razlog zbog kojih nam se obraćaju jeste upravo mentalno zdravlje, pri čemu su najzastupljenije teme strah i anksioznost, panični napadi, usamljenost, samopovređivanje i suicidalne misli i ideje”, Maja Kovačević, koordinator plavog telefona.
Pored stučne pomoći, nužne su hitne promjene i u obrazovnom sistemu.
“Udžbenici su prilično stari, mi smo uradili jednu analizu, gdje smo samo kao pilot projekat analizirali sedam projekata u KS i tu smo zaista došli do poraznih podataka,u kontekstu da su udžbenici iz kojih uče sadrže mnoštvo stereotipnog sadržaja, da je u njima veoma puno diskriminacije, žene su veoma malo zastupljene”, Medina Mujić, fondacija Cure.
O suicidu se u javnosti BiH ne govori mnogo. Niti često. Jedino medijski naslovi i policijski izvještaji, sve češći u posljednje vrijeme, zaprepaste o broju ljudi koji se u pogubnim životnim trenucima odluče na ovaj tragičan čin.
Podatak da na jedan suicid dolazi 25 pokušaja još jednom potvrđuje da smo kao društvo zakazali u prevenciji.
