Umjesto dijaloga i razgovora o (boljoj) budućnosti zemlje, bosansko hercegovački zvaničnici upućuju jedni drugima teške riječi. Nema dogovora o formiranju vlasti na državnom i federalnom nivou, o pristupu NATO-u, o izmjenama Ustava, o novom Izbornom zakonu, o odnosu prema migrantima i izbjeglicama i td. U verbalnom ratu su član Predsjedništva BiH Željko Komšić i predsjedavajući Milorad Dodik, te ministar sigurnosti Dragan Mektić i predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Milan Tegeltija, piše RSE.
Član Predsjedništva BiH, Željko Komšić podnio je krivičnu prijavu protiv predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika zbog njegovog poziva pripadnicima Trećeg pješadijskog puka Oružanih snaga BiH da na narednom obilježavanju svog dana obuku uniforme bivše Vojske RS. Dodik je odgovorio: “Sa Komšićem sam završio personalno i politički”. Komšić je uzvratio lopticu: “Ne znam ni da sam nešto s Dodikom započeo”.
Nakon napisa u medijima da je predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog Vijeća (VSTV) Milan Tegeltija navodno učestvovao u krivičnom djelu koruptivnog karaktera, oglasio se ministar sigurnosti Dragan Mektić, uz više poruka upućenih Tegeltiji, a jedna od njih je i ova: “Lažeš Milane, u ovom predmetu su uzete pare, vidjećeš da će biti dokazano, a da je i tako, ako si moralan podnesi ostavku i tako omogući tužilaštvu neovisnu istragu”.
Posvađani su i socijaldemokrati, pokušaj njihovog ujedinjenja samo je donio nove optužbe i razdore.
U takvoj atmosferi se očekuje hoće li Evropska komisija dodijeliti status kandidata Bosni i Hercegovini. Ukoliko ga dobije, tek onda počinje pravi posao, prenosi Fokus.
‘OPASNO JE SAMO ONO ŠTO POLITIČARI RADE’
A situaciju u BiH, po riječima fra Ive Markovića, profesora na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu, dovoljno opisuje jedna riječ: katastrofa.
“Nije BiH katastrofa, nije narod katastrofa, katastrofa su samo lideri. Situacija među liderima je zastrašujuća, koji izluđuju narod. Oni sarađuju samo dok ne dođu na vlast, a zatim je jedina saradnja u podjeli teritorije. Nije njima cilj Evropa. Bez Evrope oni imaju moć, neizmjernu moć. Ali, za BiH je jedino rješenje da ide u EU, da ide u NATO, da ide tim putem. Nije Rusija rješenje za BiH. Treba na tom političkom kursu stajati i ne popuštati”, kaže fra Marković.
“Ako se u politici želi nešto postići, nastavlja fra Marković, “mora se imati ideja, strategija, vizija”.
“Neki govore da je BiH opasna zemlja. To je izmišljotina, nema ovdje velikog broja mudžahedina i terorista kao što se nekad želi predstaviti. Ljudi ipak sarađuju, susreću se dok političari iz vrha vlastina njih žele prenijeti svoju netrpeljivost. Opasno je samo ono što lideri rade”, kaže fra Ivo Marković.
Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH, poznatiji iz presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić-Finci” podsjeća da će se krajem ove godine navršiti puna decenija neprovođenja ove odluke, ili neotklanjanja diskriminacije iz Ustava BiH.
“S obzirom da ignoriše provođenje presude ‘Sejdić-Finci’ i brojnih drugih, BiH ne može ostvariti približavanje evropskoj zajednici, jer je dokazano da krši ljudska prava i Evropsku konvenciju o osnovnim pravima i slobodama čovjeka. Umjesto da provode reforme političari su okupirani internim svađama”, kaže Finci.
On podsjeća “da je prilikom posjete Predsjedništva BiH Briselu početkom ove godine rečeno da će kandidatski status ova zemlja dobiti pod uslovom da se formira vlast”, te naglašava kako “još uvijek nema naznaka da bi uskoro moglo biti formirano Vijeće ministara ili Vlada Federacije jer su na djelu interne svađe”.
“Vidimo da je cijeli region, da su sve zemlje u našem susjedstvu daleko više napredovale na svom evropskom putu nego što je to napravila Bosna i Hercegovina, a sve otvorenije se čuju glasovi da bh. rukovodstvu ne odgovara ulazak u Evropsku uniju. To podrazumijeva disciplinu, pridržavanje standarda i pravila, i posebno, vrlo oštru borbu protiv korupcije”, komentariše Finci.
“Međutim”, dodaje, “sad smo okruženi visokim zidom zemalja koje su već u Evropskoj uniji ili su u NATO-u, tako da smo ostali crna rupa na Balkanu”.
“Jednostavno, Evropa je osigurana da ne možemo eksplodirati i svoju eksploziju prenijeti na njih. A kako će nama biti u onome što se može nazvati bosanskim loncem – ostaje da se vidi. Do tada ništa od Bosne u Evropskoj uniji, kandidatskog statusa ili, jednog dana, članstva”, smatra Finci.
O FOTELJAMA, A NE O KANDIDATSKOM STATUSU ZA EU
Psiholog Srđan Puhalo navodi da u BiH nema atmosfere koja bi mogla bar nagovijestiti da se naredne sedmice očekuje značajna odluka za ovu zemlju.
“U BiH očito niko ne razmišlja o odluci Evropske komisije, odnosno o tome hoće li BiH dobiti status kandidata, što se najbolje može vidjeti kroz medije. To nije tema o kojoj se govori, što znači da postoje neki drugi prioriteti, a to su zauzimanje što boljih položaja u novim organima vlasti. Političari se svađaju oko MAP-a (Akcioni plan za članstvo u NATO), ali niko se ne sekira oko kandidatskog statusa”, komentariše Puhalo.
“Problem u BiH je”, ocjenjuje Puhalo, “što bazično nisu razjašnjene stvari budućnosti zemlje – gdje ona treba da ide, gdje želi da se pozicionira?”
“Tu imamo ne samo različite stavove nego i neiskrenost političara. Oni su neiskreni prema svojim političkim partnerima, ali i prema građanima, pogotovo kada se radi o EU i NATO: jedni su za NATO, drugi su protiv, treći mudro šute. Ali, i jedni i drugi i treći ne pokazuju da bilo šta rade da se to realizuje”, kaže Puhalo.
Prema njegovim riječima, “postupci bh. lidera apsolutno nemaju veze s euroatlantskim integracijama u koje se zaklinju”.
“Ako Mišljenje Evropske komisije bude negativno, nikome neće pasti na pamet da kaže da je odgovoran ili da ponudi ostavku. Ali, ako bude pozitivan, mnogi će se busati u prsa i uspjeh pripisivati sebi”, kaže Puhalo.
Fra Ivo Marković naglašava da je razočaran i u političare koji predvode nenacionalne ili, kako kaže, nenacionalističke stranke koje se svađaju.
“Ima i među njima mnogo narcisa. Najavljivao se pokret, platforma za progresivne snage, mislio sam da je došlo vrijeme da se narod probudi, uključi. A, organizatori su dali naziv – Socijaldemokratski pokret. Pokret mora biti za demokraciju, za Bosnu, ne smije biti sa političke razine. Pokret je nešto mnogo dublje motivacijske razine”, zaključuje Marković.
Bosna i Hercegovina je 15. februara 2016. godine podnijela Aplikaciju odnosno zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji. Kako je najavljeno, 29. maja bi trebalo da bude objavljen Izvještaj o proširenju koji će obuhvatiti Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Albaniju i BiH. Za BiH bi trebalo da bude objavljeno Mišljenje o spremnosti zemlje da dobije kandidatski status za punopravno članstvo u EU.
U kabinetu Johannesa Hahna se, međutim, ozbiljno razmatra mogućnost da se odloži objavljivanje paketa o proširenju, javila je dopisnica Radija Slobodna Evropa iz Brisela, pozivajući se na dobro obaviještene izvore u Evropskoj komisiji. Ova nesigurnost je posledica pritiska iz nekih zemalja članica EU, koje nisu spremne da raspravljaju o proširenju na sastanku u junu.
