Ekstremno visoke temperature koje posljednjih nedjelja nisu poštedjele ni Semberiju ozbiljno ugrožavaju sve poljoprivredne kulture, a najteže je pogođeno povrće zasađeno na oko 4.000 hektara, od čega je 300 hektara pod plastenicima.
Prinos ovogodišnjeg roda će zbog suše biti smanjen od 30 do 50 odsto. Meteorolozi najavljuju da će i narednih dana ovo područje zahvatiti toplotni talas s temperaturama od 30 do 40 stepeni Celzijusa, što će dodatno povećati štete. Stručnjaci apeluju na proizvođače da primjene sve agrotehničke mjere kako bi sačuvali prinose.
Porodica Kojić iz Crnjelova, koja na osam dunuma plastenika proizvodi papriku, paradajz i krastavac, koristi sisteme za navodnjavanje, ali ni oni ne pomažu mnogo.
“Ovakvo vrijeme je stresno za biljke. Ne razvijaju se, ne napreduju, jednostavno preživljavaju. Ono što uspijemo sačuvati je lošijeg kvaliteta. Visoke temperature su nepodnošljive i za nas koji radimo u plastenicima. Ustajemo oko 4 ujutro i radimo do podne. Problem nam je i nedostatak radnika. Sve je manje onih koji žele raditi u poljoprivredi, a to su uglavnom stariji od 50 godina, kojima ovo vrijeme ugrožava zdravlje. Ako se sušni period nastavi, sezona nam neće pokriti ni uloženo. Već imamo ozbiljne gubitke. Iz godine u godinu sve je gore,” kaže za portal InfoBijeljina.
Proizvodnju na otvorenom još je teže sačuvati. U domaćinstvu Đokića bere se lubenica sa oko 50 dunuma.
“Pogore sve. Da bismo sačuvali, morali smo lubenicu zasjenjivati i pokrivati slamom i sijenom. Lubenica koja požuti ne može se prodati. Plastenike sa paprikom smo pokrili mrežama, a zalijevamo neprekidno, dan i noć. Šest motora se ne gasi, a samo gorivo nas košta 150 KM dnevno. To poskupljuje troškove proizvodnje, ali bez navodnjavanja ne bismo imali ništa,” kaže Cviko Đokić iz Crnjelova.
Agronom Vanja Nestorović navodi da najveći problem povrtarima predstavljaju trips u paprici i grinje u vrežastim kulturama.
“Ovakvo toplo vrijeme idealno je za razvoj biljnih bolesti i insekata. Naročito su ugroženi lubenica, krastavac, a uočena je i grinja u drugom povrću. Zasjena, redovno zalivanje, upotreba biostimulatora i aminokiselina, te zaštita od insekata, neke su od mjera koje proizvođači moraju preduzeti,” savjetuje Nestorović.
Semberski povrtari apeluju na nadležne da ograniče uvoz povrća u sezoni i spriječe nelojalnu konkurenciju. Zaštita domaće proizvodnje pomogla bi da im barem djelimično smanje gubitke izazvane tropskim temperaturama.
