– Kao najgore zvjerstvo koje se desilo na evropskom tlu od Drugog svjetskog rata, genocid u Srebrenici karakterizirali su neopisiva brutalnost, surovost i zlo. Bol koju žrtve i porodice ubijenih i dalje osjećaju je nezamisliva – kaže Ađijus.
Ađijus smatra da Srebrenica treba da ostane i u BiH i u ostatku svijeta potresan podsjetnik na bol i patnju koje oni koji vode druge u ime nasilnih, zlih i destruktivnih ideologija, mogu nanijeti nevinima i ranjivima u društvu.
– Ona treba biti podsjetnik da se borba protiv takvih ideologija i za mir, stabilnost i vladavinu prava širom svijeta, nažalost, nikad ne okončava. Važno je prepoznati koliko smo daleko odmakli od tih stravičnih dana u julu 1995. U posljednje 24 godine, mnogi od onih koji su smatrani najodgovornijima za počinjene zločine, pozvani su na odgovornost kroz pravičan i transparentan proces, bilo od međunarodnih sudova, bilo od domaćih sudova u BiH, koji su, također, neumorno radili na utvrđivanju odgovornosti za ove stravične događaje. Srebrenica na taj način ostaje kao podsjetnik da niko, bez obzira na čin ili položaj, nije iznad zakona – kazao je Ađijus.
Odgovarajući na upit u vezi s dokazima i saslušavanju svjedoka i o tome šta mu je kao čovjeku bilo najteže slušati, Ađijus podsjeća kako su dokazi predočeni u Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u predmetu “Popović i drugi”, u kojem je predsjedavao, pokazali razmjere i zastrašujući broj ubistava, sistematičnost i naročitu brutalnost kojom su provedeni.
– Detaljne opise događaja u iskazima svjedoka u tom predmetu doživio sam kao šokantne i uznemirujuće. Priče svjedoka čak su ostavile neizbrisiv utisak na mene. Još me proganjaju nemilosrdnost izvršilaca i njihovo nesmiljeno provođenje razaranja, kao i posljedice toga po žrtve. Moje lične reakcije čine me još više svjesnim velike odgovornosti koju imamo kao sudije na međunarodnim sudovima da svoj rad obavljamo s najvećom nezavisnošću, nepristranošću i profesionalizmom, osiguravajući poštivanje pravičnog postupka radi utvrđivanja odgovornosti na osnovu međunarodnog prava – precizirao je Ađijus.
Na upit o tome postoji li način da se negatori genocida kazne kako se više nikada i nikome zlo ne bi ponovilo, Ađijus upozorava kako se poricanje genocida ponekad posmatra kao završna faza genocida te da je neophodno nastaviti s aktivnim zalaganjem za istinu.
– U tom pogledu, pozdravljam nedavne korake koje je preduzeo Predstavnički dom FBiH pozvavši Parlamentarnu skupštinu da usvoji zakon o zabrani negiranja genocida – kazao je, između ostalog, Ađijus.
