Odluka kojom je Sud BiH odredio mjere zabrane podrazumijeva da je Sud utvrdio da postoji osnovana sumnja da su osumnjičeni počinili krivična djela za koja se sumnjiče, kao i to da postoji opasnost od ometanja krivičnog postupka uticajem na saosumnjičene, svjedoke i eventualno na uništenje dokaza, pojasnila je advokatica Tatjana Savić za "Avaz“.
Prema njenim riječim, intenzitet te opasnosti je takav da je prema mišljenju Suda dovoljno izreći mjere zabrane, a da nije neophodno odrediti pritvor. Protiv ovakve odluke pravo žalbe u roku od 24 sata imaju i Tužilaštvo BiH i odbrane, pri čemu bi Tužilaštvo moglo da tvrdi da je Sud pogrešno zaključio da se opasnost od ometanja krivičnog postupka može otkloniti mjerama zabrane i da je neophodno odrediti pritvor, dok bi odbrane osporavale zaključak Suda o postojanju osnovane sumnje i o postojanju opasnosti od ometanja postupka kaže Savić i dodaje da o žalbi odlučuje tročlano krivično vijeće Suda BiH.
- S obzirom na to da je predmet u fazi istrage, Tužilaštvo kada okonča istragu može donijeti naredbu o obustavi istrage, ukoliko nađe da dokazi ne ukazuju na to da je počinjeno krivično djelo ili da osumnjičeni nisu izvršioci, a ukoliko nađe da postoji osnovana sumnja da je djelo počinjeno i da su upravo osumnjičeni izvršioci, može podići optužnicu - ističe ona.
Ona je dalje pojasnila da, što se odluka povodom žalbi protiv rješenja koje je danas doneseno, "krivično vijeće može odbiti sve žalbe i potvrditi rješenje, može uvažiti jednu ili više žalbi i rješenje ukinuti i vratiti sudiji za prethodni postupak na ponovno odlučivanje, ili može preinačiti rješenje tako što bi uvažilo žalbu tužilaštva i odredilo pritvor, ili uvažilo žalbu odbrana i u cjelosti odbilo prijedlog za određivanje pritvora".
