Dodala je da je prethodno Ustavni sud Slovenije odbacio sve tužbe bh. građana i odbio se o njima uopće izjašnjavati.
Izričita dužnost
- Zato smo bili primorani da se obratimo Evropskom sudu za ljudska prava, koji je naglasio da se ne može izjasniti dok se o slučaju ne izjasni slovenski Ustavni sud. Do sada je taj sud izbjegavao izjašnjenje, odbacivao je naše podneske iako je ovaj slučaj njihova izričita dužnost – pojasnila je Omersoftić.
Prema njenim riječima, Ustavni sud Slovenije sada mora zauzeti stav u odnosu na poziciju u kojoj su se našle štediše, kojima Slovenija odbija vratiti novac ili računa nižu kamatu nego građanima Slovenije.
- Imamo raznih slučajeva, tu su štediše kojima je štednja pretvorena u privatizacijsko pravo, koje nije iskorišteno i koji su odbijeni. Ipak, prema presudi Evropskog suda za ljudska prava, Slovenija im mora isplatiti štednju. Ima mnogo predmeta u kojima štedišama nije bila izvršena konverzija u privatizacijsko pravo, pa su ipak dobili odbijenicu. S druge strane, Slovenija odbija isplatiti štednju po osnovu darovnog ugovora – istakla je Omersoftić.
35 miliona KM
Ona dodaje da opstrukcije Slovenije traju već dugo.
-Radi se o oko 35 miliona KM, koliko iznosi štednja bh. građana u Ljubljanskoj banci. Riječ je o štednji koja je pretvorena u privatizacijsko pravo, a treba znati da je od toga iskorišteno oko milion i 600 hiljada KM. To znači da trenutno tražimo oko 34 miliona KM glavnice, plus kamate – naglasila je Omersoftić.
Obavljeno vještačenje na sudu u Sarajevu
- Slovenija zloupotrebljava sve podatke bh. štediša, igraju se, izmišljaju i proizvoljno ih tumače. Mi smo na sudu u Sarajevu proveli vještačenje za ljude čija je štednja bila prebačena u privatizacijsko pravo. Sud je utvrdio za svakog štedišu koliko je njegovo pravo i kolika su potraživanja – pojasnila je Omersoftić.
