Iako je epidemiološka situacija loša, zbog pandemije koronavirusa djeca su pod stresom od marta, tehnička pomagala i kod nastavnika i učenika ograničena, kao i neprilagođeni nastavni planovi i programi i pravilnici o ocjenjivanju i vrednovanju učenika, nastavnici ne odustaju od djece, znanja i nauke. A kako da drugačije i bude kada u našim školama rade neki od najboljih nastavnika BiH, bivše Jugoslavije, svijeta. Jedna od njih je Suada Karić, profesorica u JU Srednja škola poljoprivrede, prehrane, veterine i uslužnih djelatnosti. Nastavna praksa ove profesorice je ušla u izbor 21 nastavne prakse iz osam država Balkana.
Plakete i zahvalnice
Suada Karić je profesorica stručnih predmeta iz oblasti prehrane. Kao mladi inženjer prehrambene tehnologije u školi je počela raditi ratne 1993.
- Iako su uslovi rada bili teški, opasni po život, u tim ratnim godinama shvatila sam da zaista volim ovaj posao. Konstantno predajem po šest-sedam stručnih predmeta, što moj posao čini zahtjevnijim, ali i posebno dinamičnijim. Pored toga, posebnu posvećenost imam kroz vannastavne aktivnosti u ekološkoj sekciji koju vodim od 1995. Dobila sam niz priznanja, plaketa i zahvalnica kako na lokalnom, tako na nacionalnom i međunarodnom nivo. Godine 2015. u želji za daljom edukacijom i usavršavanjem otišla sam u Osijek na specijalistički studij nutricionizma. Te iste godine bivam idejni pokretač prvog smjera nutricionist-tehničara u BiH. Od tada predajem većinu predmeta iz oblasti nutricionizma što moj posao čini posebno interesantnim, priča Karić.
Kao mladi inženjer prehrambene tehnologije u školi je počela raditi ratne 1993.
U maju 2019. ova svestrana, vrijedna profesorica je ispunila kriterije i postala dobitnica priznanja Najbolji nastavnik ex-Jugoslavije. Kriteriji su bili vrlo zahtjevni i podrazumijevali su kontinuirano zalaganje na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou, vannastavne aktivnosti, društveno odgovorni rad i dokaze o kontinuiranoj edukaciji. Internacionalni magazin za obrazovanje K12 digest pokazao je interes da predstavi nastavničke prakse s Balkana. Kolegij Edu Balkana sa Željanom Radojčić-Lukić na čelu, koja je kao jedna od najboljih učiteljica svijeta član Upravnog odbora ovog časopisa, odabrao je nastavne prakse kojima je želio predstaviti nastavnike ovog dijela svijeta. Holistički pristup i vizija globalnog obrazovanja doveli su me u izbor nastavnika kojima se želio promovisati rad u obrazovanju na Balkanu, istakla je Karić.
Nažalost, u BiH gotovo da i nema znanstvene literature iz oblasti nutricionizma, zato profesorica Karić i učenike uči da izlaze iz svoje mikrosredine i tragaju za znanstvenim činjenicama, znanjima i iskustvima.
- Izlazimo iz okvira klasične metodologije obrazovanja. Izlazimo iz učionica, izlazimo iz Sarajeva i iz BiH, okrećemo se globalnom učenju. Učenicima omogućavam da uče iskustveno kroz terensku nastavu, posjetu kongresima, dovođenjem predavača iz Sarajeva, BiH, pa i drugih zemalja regije. Pružam im mogućnost da uče od najboljih stručnjaka, da upoređuju naučeno i šire vidike u svijetu nauke, motivišem ih da analitički i sintetski razmišljaju, da analiziraju naučeno i stvaraju sopstvene zaključke. Imali smo posjete stručnjaka iz Sarajeva, Mostara, Nevesinja i Tuzle. Također smo imali posjetu stručnjaka iz Zagreba, Skoplja. Znanje je planetarno i treba tragati za njim bez ograničenja. To je posebno važno u struci nutricionizma. Sarađujemo sa školama iz KS-a. Polazeći od činjenice da savremeni ljudi žive i međusobno sarađuju u globalizovanom svijetu, prelazimo granice, razmjenjujemo mišljenja, stavove, znanja, učimo o drugim kulturama i radujemo se naučenom, radujemo se novim prijateljstvima, objašnjava svoju praksu profesorica Karić.
Karić naglašava da su pandemija i online nastava postali prostor u kojem su i nastavnici i učenici ograničeni i trebali su da prihvate novi izazov i nađu način da nastave s radom.
Svaka nagrada je vjetar u leđa, znak da ste na pravom putu kojim treba da nastavite, poručila je Karić
- Nije nas pandemija spriječila. Organizovali smo webinare za đake na kojima su nam predavači bili stručnjaci iz Mostara i Zagreba. I to je bilo sjajno iskustvo, po tri razreda zajedno našli su se na platformi zoom i slušali predavanja, postavljali pitanja. I vannastavne aktivnosti smo nastavili u online prostoru raznim eko-izazovima koje su učenici, zbog epidemioloških razloga, realizovali u svojoj mahali, u svojoj ulici, kaže profesorica Karić, koja nikada ne razmišlja koliko vremena provodi u pripremi časa, predavanja, nastave. Jedino je važno da li je vrijeme kvalitetno potrošeno.
Od početka karijere je radila istim entuzijazmom i željom, ali nije uvijek njen rad bio jednako vrednovan.
- Nemalo puta sam bila u situaciji da se vrednuju oni koji mnogo manje rade od vas, prepušteni smo subjektivnoj procjeni u kojoj su nebitni materijalni dokazi vašeg rada. To je ta nepravda koja nas prati. Međutim, satisfakcija i priznanje dođu kad-tad. Najljepša satisfakcija je u očima naših đaka. Nažalost, status prosvjetnih radnika je loš.
Posebna rana
Pored materijalnog statusa, tu su još teži kredibilitet i dostojanstvo prosvjetnog radnika koji su posebno ugroženi. Prosvjetni radnici se sve više pretvaraju u administrativne radnike. Na prvo mjesto se stavlja administracija kao rezultat rada, a ne metodologija i vještine poučavanja, kreativnost i otvoren um prosvjetnog radnika. Izloženi smo prijetnjama ispunjavanja rokova administrativnih poslova. Ne obezbjeđuju nam se osnovna sredstva za rad, prepušteni smo sami sebi, kupujemo što nam je potrebno za nastavu, trošimo vlastita sredstva i to niko ne priznaje. O edukaciji ne smijem ni da govorim, to je posebna rana sistema obrazovanja. Sve svoje edukacije, odlaske na kongrese i seminare plaćam sama i to mi niko ne priznaje iako je to u interesu učenika koji imaju najveću korist od toga. Nastavnici koji su svoju profesiju prihvatili kao ozbiljnu cjeloživotnu edukaciju zaslužuju raditi taj posao. Svaka nagrada je vjetar u leđa, znak da ste na pravom putu kojim treba da nastavite, poručila je Karić.
