Mjerenja provedena nad islandskom prijestonicom Rejkjavikom, pokazala su najnižu temperaturu u stratosferi u posljednjih 40 godina, čak 96 stepeni. Ovaj podatak svjedoči o lošem stanju u kojem se trenutno nalazi polarni vrtlog u stratosferi.
Nekoliko sedmica poslije, postignut je novi rekord u pogledu niske temperature, ali ovog puta u nižim slojevima stratosfere, na visini između 18 i 20 kilometara. Prilikom jednog ispitivanja, provedenog u Svalbardu, arhipelagu u Arktičkom okeanu sjeverno od Evrope, izmjerena je temperatura od -85 Celzijevih stepeni u nižim slojevima stratosfere.
Predstoji nam neizvjesno proljeće i početak ljeta
U slučaju Sjevernog pola, temperatura obično nije dovoljno hladna da bi se ovi oblaci formirali. Ipak, trenutni pokazatelji svjedoče o kritičnom stanju ozona. Sunčeva svjetlost stiže do Sjevernog pola krajem februara, odnosno početkom marta, te uz prisustvo polarnih oblaka, u stratosferi može pokrenuti proces uništenja ozona.
Ozonska rupa nad Sjevernim polom i dalje je manja od one nad Južnim, ali je svakako nesvojstvena za sjevernu hemisferu. Uzročnik je drastično zahlađenje polarnog vrtloga, dok se i snaga vjetra unutar njega neuobičajeno povećala. Vrtlog će početi nestajati s dolaskom proljeća, jer će temperatura sigurno narasti. Ovaj proces povlačenja vrtloga može biti postupan ili se javiti kao naglo povećanje temperature. Riječ je o prirodnom događaju koji se zove “posljednje zagrijavanje” (eng. ”Final Warming”).
Posljednje zagrijavanje, inače, ne utječe na klimu, ali isto neće važiti i ove godine zbog prisustva tako snažnog polarnog vrtloga. Zbog toga je neizvjesno kakvo nam proljeće predstoji. Posljednje zagrijavanje može utjecati na vremenske prilike sve do početka ljeta.
Proljeće će biti ekstremno
A da će proljeće pred nama, barem u dijelovima Evrope, biti ekstremno, potvrdio je i “AccuWeather” u svojoj sezonskoj prognozi.
Najavljuju kako će se natprosječno toplo vrijeme nastaviti u većem dijelu Evrope, ali i kako nas očekuju razdoblja ekstremnih vremenskih uvjeta i oluja.
Nakon zime koju nije obilježilo dugotrajno hladno vrijeme, proljeće će nastaviti taj trend u cijeloj Evropi.
Dok se za cijeli kontinent predviđaju prosječne ili natprosječne temperature, najduža razdoblja topline osjetit će se od Pirinejskog poluotoka pa sve do Njemačke i južnih dijelova Ujedinjenog Kraljevstva.
– Oni koji provode vrijeme vani, morat će se pripremiti na rani početak sezone alergija, jer produžena toplina uzrokuje rano cvjetanje bilja i povećanje peludi – rekao je meteorolog “AccuWeathera” Tyler Roys.
Toplina će se u nekim zemljama pretvoriti u neugodnu vrućinu pred kraj proljeća.
