Vlast do sada nije pokazala razumijevanje i nije razgovarala sa predstavncima malih i srednjih biznisa o mogućim aneksima i prijedlozima, kaže direktorica Azra Atagić Ćatović iz realnog sektora. Privrednici su saglasni da novi udar u toku ekonomske krize koju žive već godinama, neće izdržati.
“Na minimalnu platu, po novom zakonu bi po radniku bilo 75 KM više doprinosa, dakle što radnici neće vidjeti nikakvu korist, dakle 75 KM više doprinosa bi se plaćalo na mjesečnom nivou”, pojasnila je Azra Atagić Ćatović, direktorica Akta.ba.
Smatraju da ni do sada nisu imali koristi od plaćenih poreza i doprinosa jer ni jedna vlada nije napravila adekvatan paket mjera pomoći privredi. Upozoravaju da se tako ne čuvaju radna mjesta i ne umanjuje migracija stanovništva iz BiH. Kada se novim porezima doda i inflacija koja u februaru iznosi 10,3 %, nedostatak sirovina i cijene energenata mali i srednji biznisi prestaju biti konkurentni na tržištu.
“Ovaj sad, pod navodnicima ‘reformski zakon’ nije uopšte reformski, to je neka vrsta šminke u samom nazivu, a dugoročno samo osigurava veći priliv sredstava u budžet, koja opet po neadekvatnoj kontroli, prelijevanjima sredstava ne možete ni upratiti gdje koji novac ide i od čega je”, naveo je Armin Avdić, sa Ekonomskog instituta Sarajevo.
“Imamo u odnosu na 2015. i 2014. godinu preko dvije milijarde više prikupljenih javnih prihoda u BiH. Postavljam vam pitanje da li je bilo ko od vas osjetio taj rast prihoda i gdje taj novac na kraju završava?”, dodaje ekonomski analitičar Faruk Hadžić.
