Odluka slovenačkog parlamenta da zabrani ljekarima koji rade u državnim zdravstvenim ustanovama obavljanje privatne prakse izazvala je velike kontroverze, a stručnjaci iz Bosne i Hercegovine smatraju da takav pristup nije opravdan i može imati negativne posljedice za javno zdravstvo.
Dr. Rifat Rijad Zaid, predsjednik Ljekarske komore Federacije BiH, smatra za Faktor da takve odluke nemaju smisla, jer omogućavanje ljekarima da obavljaju dopunsku djelatnost ne samo da im pomaže finansijski, već doprinosi boljoj dostupnosti zdravstvenih usluga. On napominje da, s obzirom na to da BiH i dalje pati od nedostatka ljekara, zabrana dopunske djelatnosti samo bi otežala stanje.
Zaid ističe da takve zabrane nemaju racionalno objašnjenje, jer gotovo sve profesije imaju mogućnost rada u drugom sektoru, a ljekari bi trebali imati istu slobodu. Osim toga, naglašava da medicinske institucije sada omogućavaju praćenje učinka ljekara kroz savremene informatičke sisteme, čime je moguće uočiti eventualne zloupotrebe.
Prim. dr. Enis Hasanović, ministar zdravstva KS, također se protivi ovoj vrsti zakonske regulative, smatrajući da bi zabrana dopunske djelatnosti bila pogrešna kako sa pravnog, tako i sa medicinskog aspekta. On naglašava da pacijentima treba omogućiti pristup što većem broju specijalista, posebno u zemljama kao što je BiH, gdje specijalisti često rade i u privatnim praksama kako bi zadovoljili potrebe pacijenata.
Zaid i Hasanović ističu da je ograničavanje prava ljekara da rade u privatnom sektoru kontraproduktivno, jer bi to moglo dovesti do smanjenja kvaliteta usluga u javnim ustanovama, što bi dodatno pogoršalo pristup zdravstvenoj zaštiti. U situacijama kada specijalisti ne mogu primiti sve pacijente u državnim ustanovama, omogućavanje privatnog rada daje građanima veće šanse da dobiju potrebnu medicinsku pomoć.
Zaid također podsjeća da Slovenija, koja možda ima dovoljno ljekara, može sebi priuštiti ovakvu odluku, dok u BiH i dalje postoji ozbiljan problem s manjkom medicinskog osoblja. Ako ovakvi zakoni postanu uobičajeni, mogao bi se dogoditi egzodus ljekara iz Slovenije u druge zemlje.
Na kraju, stručnjaci iz BiH vjeruju da bi umjesto strožih zabrana, trebalo raditi na stvaranju komplementarnih javnih i privatnih zdravstvenih sistema, koji bi omogućili bolje uslove za pacijente i ljekare, te spriječili uništavanje javnog zdravstva.
