Gotovo 2/3 krivičnih djela u Kantonu Sarajevo počine povratnici u kriminal za šta im budu izrečene minimalne kazne u 80% slučajeva. U policijskom i pravsudnom sistemu svi su odgovorni jednako, ali ipak je najveća odgovornost svih nivoa vlasti koji bi trebali raditi na unapređenju kaznene politike, ali i nadzoru odgovornih institucija.
Pucnjave na sarajevskim ulicama, stravična ubistva vatrenim oružjem, ubice za volanom i gotovo uvijek počionioci od ranije poznati policiji. Postavlja se pitanje čija su odgovornost i ko će snositi posljedice?
“Policija, tužilaštvo i sud jesu najodgovorniji, ali nisu jedini. I kada pričamo o odgovornosti hajde da budemo pošteni, ovdje nema nevinih. Ovdje su svi više ili manje odgvorni, ja neću da dijelim krivicu i odgovornost, ali svako ima svoju ulogu u stvaranju jednog sigurnosnog ambijenta”, smatra Nermin Pećanac, bivši ministar unutrašnjih poslova MUP-a KS.
O ambijentu u kojem živimo suvišno je komentarisati. Prvi smo po lošem, a za poboljšanje stanja vlasti nemaju vremena od ličnih i nacionalnih interesa.
“Mi smo zemlja koja je najkorupiranija po brojnim izvještajima, mi smo zemlja koja je najsmrtonosnija kada je u pitanju bezbjednost saobraćaja, mi smo zemlja koja doseže evropske maksimume kada je u pitanju nasilje… Sve se to gura pod tepih kada pogledamo izvještaje pravosudnih i policijskih koji dolaze na parlamente su hvalospjevi, za glavu se uhvatimo kada se desi ovako težak slučaj i ubistvo, a ozbiljno se uhvatimo kada se nama dešava”, tvrdi Muhamed Budimlić, profesor Fakulteta za kriminalistiku u Sarajevu.
Iz Tužilašta KS i Kantonalnog suda ne žele komentarisati odgovornost u začaranom krugu procesiuranja i oslobađanja počinilaca najtežih djela. U policiji smatraju da je radi prevencije promjena kaznene politike i izvršavanje samih sankcija prioritet.
“Pitanje recidivizma, povratništva u vršenju krivičnih djela jedan je od temeljnih problema sigurnosne situacija u KS, a siguran sam i u BiH. S obzirom da negdje blizu 2/3 svih krivičnih djela, posebno iz oblasti protiv imovine, zloupotreba droga, počinioci su koji su počinili takva djela ranije”, ističe Admir Katica, ministar unutrašnjih poslova KS.
Odgvornost u je i na svim nivoima zakonodavne vlasti koja kreira te politike i glas je građana koji očekuju više u provođenju krivičnog zakonodavstva.
“Stičemo dojam da institucijama su poželjni podobni, a ne stručni. Oni koji će hraniti njihov ego oni ne žele da učimo na osnovu naših grešaka”, kaže Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku.
“Užasni događaji kakav je ovaj kada je ubijen potpuno nevin mladić bez mrlje u svom kratkom životu od strane opet nekoga ko ima dosje pokazuje i to je moj stav da nedostaje civilne kontrole nad radom tužiteljstava i sudova”, ocjenjuje Dragan Mioković, predsjednik Komisije za sigurnost Predstavničkog doma FBiH.
Građani se iznova pitaju ko i zašto oslobađa povratnike u činjenju krivičnih djela? I kakvi su to zakoni koji to omogućavaju?
Kazna za nošenje nelegalnog oružja je do tri godine, ali se u većini slučajeva izriču samo novčane i minimalne kazne. Povratnici u vršenju krivičnih djela predstavljaju veliku opasnost i razlog za zabrinutost svakog društva.
