Pokrenuti ekonomiju i socijalni sektor kao integriranu snagu u dinamiziranje ekonomskog rasta koji bi u narednom periodu trebalo da se približi stopama od pet posto sa današnjih manje od tri posto rasta godišnje, temeljni je cilj Strategije razvoja Federacije BiH 2021-2027.
Konsultant za izradu strategije i univerzitetski profesor Anto Domazet izjavio je Feni da je specifičnost te strategije u tome što treba napraviti preokret, tzv. transformacijski rast sa većim stopama rasta i većom održivošću rasta
Pokrenuti ekonomiju i socijalni sektor kao integriranu snagu u dinamiziranje ekonomskog rasta koji bi u narednom periodu trebalo da se približi stopama od pet posto sa današnjih manje od tri posto rasta godišnje, temeljni je cilj Strategije razvoja Federacije BiH 2021-2027.
Konsultant za izradu strategije i univerzitetski profesor Anto Domazet izjavio je Feni da je specifičnost te strategije u tome što treba napraviti preokret, tzv. transformacijski rast sa većim stopama rasta i većom održivošću rasta.
To treba, kako je dodao, napraviti u uvjetima izuzetnog tempa tehnološkog razvoja na bazi rezultata 4. tehnološke revolucije zasnovane na digitalizaciji i novim pristupima borbi protiv klimatskih promjena i upravljanju prirodnim resursima i okolišem, što se u konačnom svodi na provedbu koncepta pametnog rasta.
Njegov fokus je na smanjenju utroška energije za stvaranje bogatstva, na inovacijama i istraživanjima i razvoju, na dekarbonizaciji u proizvodnji energije sa povećanjem udjela obnovljivih izvora energije, na izvozno orijentiranoj proizvodnji i uslugama, na smanjenju obima ulaganja u fizički kapital, a povećanju ulaganja u ljudski i socijalni kapital.
– Za nas su sve ove okolnosti važne jer razaraju i čine nekurentnom našu tradicionalnu izvoznu proizvodnju, čine je slabim izvorom dodane vrijednosti i potencijala rasta plaća i dohotka za rast standarda ljudi, ekonomski i socijalni razvoj. I sve te teške promjene treba provesti u kratkom periodu u izuzetno nestabilnim uvjetima globalne ekonomije i geopolitičkih tenzija, sa neizvjesnom europskom perspektivom BiH i sporim tempom integriranja u NATO. Na domaćem planu F BiH trpi od disfunkcionalnosti državnih institucija, političkih tenzija, loše poslovne klime, korupcije i neefikasne vladavine prava. Uz to, ekstremno nepovoljna okolnost na domaćem planu je ubrzanje emigracija koje su pokretane i ekonomskim i političkim razlozima i izražavaju nezadovoljstvo najproduktivnijeg dijela društva situacijom u zemlji – naveo je Domazet.
Anto Domazet
Strategija razvoja FBiH, prema njegovim riječima, usmjerena je na ostvarenje ciljeva razvoja koji proističu iz situacijske analize i mogućnosti razvoja FBiH koje treba harmonizirati sa europskim razvojnim politikama i sa politikama za ostvarenje 17 globalnih ciljeva održivog razvoja u okviru Agende UN 2030. Sadrži pet ključnih ciljeva – ubrzanje ekonomskog razvoja, inkluzivan i prosperitetni društveni razvoj, održiv okolišni razvoj, efikasan razvoj infrastrukture, te efikasne i transparentne javne institucije.
– U mnogo čemu je ovaj pristup identičan sa okvirom za održivi razvoj na nivou BiH koji je posvećen ostvarivanju 17 ciljeva održivog razvoja. Izuzetak je što razvoj infrastrukture figurira kao poseban cilj dok je na nivou BiH uz četiri pravca razvoja uključen i razvoj ljudskog kapitala. Ja ne vidim posebne razloge da se infrastrukturi daje tako visok prioritet i mislim da je razvoj ljudskog kapitala daleko prioritetniji cilj i, ako treba nešto posebno istaći, taj kapital bi zasluživao posebnu pažnju – kazao je Domazet.
Dodao je da je cilj ubrzanog ekonomskog razvoja podržan sa sedam prioiriteta koji obuhvataju ključna područja ekonomskih i razvojnih politika. Prioriteti uključuju rast dodane vrijednosti u proizvodnji i uslugama, podršku transferu i razvoju tehnologija, digitalizaciju ekonomije, rast štednje i investicija, razvoj malih i srednjih poduzeća i obrta, unapređenje turističke ponude i unapređenje tržišnog mehanizma.
– Ovakvim odabirom prioriteta napravljen je dobar sklop mjera za njihovu provedbu, koji jeste veoma složen, ali je cjelovito i na načelima suvremene ekonomske teorije i prakse koncipiran pristup ekonomskom razvoju. Integriran sa ostalim ciljevima i njihovim prioritetima cilj ekonomskog razvoja temelji na pametnom razvoju i pametnoj specijalizaciji koja ističe značaj istraživanja i razvoja i inovacija kao pokretačke snage ekonomskog razvoja, ističe značaj uključivanja domaće proizvodnje u domaće međunarodne lance vrijednosti, domaće klastere i sektore – naveo je Domezet.
Govoreći o pametnoj specijalizaciji kao smjeru djelovanja u razvoju proizvodnji sa visokom dodanom vrijednošću, Domazet je istakao da je treba promatrati u vezi sa teorijom konkurentnosti. Pametnu specijalizaciju tako treba usmjeravati u oblasti u kojima se mogu stvoriti održive konkurentske prednosti podržane inovacijama, ljudskim kapitalom i fizičkom i poduzetničkom infrastrukturom.
Pametna specijalizacija treba, uz prioritetnu oblast informacijsko-komunikacijskih tehnologija, koristiti rezultate u klasterizaciji drvne i metalne industrije, sektora hrane i održivog turizma.
– U svezi sa pametnom specijalizacijom treba reafirmirati koncept reindustrijalizacije Federacije BiH. Značaj prerađivačke industrije (manufacturing) za suvremenu etapu razvoja Federacije BiH je izvanredan zbog toga što se u njoj masovno primjenjuje tehnološki progres, što ona stvara utržive proizvode za izvoz, što osigurava visok udio u zaposlenosti ( 20,2 posto udjela u ukupnoj zaposlenosti 2018. godine) i bruto dodanoj vrijednosti (17 posto udjela u stvorenoj bruto dodanoj vrijednosti u 2018. godini), što generira povoljne prilike za domaće i strane investitore i kvalitetna radna mjesta, posebno za profile tehničko-tehnološke visoke i stručne kvalificiranosti, te što stvara pozitivan utjecaj na vanjskotrgovinske ravnoteže proizvodnjom za izvoz i domaće tržište – kazao je Domazet.
Naglasio je da je reindustrijalizacija na načelima 4. tehnološke revolucije šansa za rast produktivnosti i životnog standarda građana, te da mora biti u prioritetima razvoja.
Posebno, kazao je Domazet, ona mora biti podržana industrijskom politikom kao specifičnim instrumentom podrške za malu otvorenu ekonomiju, kakva je BiH i kakvu mora slijediti Federacija BiH.
U fokusu industrijske politike F BiH mora biti podrška inovacijama, promociji domaće industrijske proizvodnje i podrška internacionaliziranju i uključivanju industrije F BiH u lance vrijednosti, klastere i sektore na načelima pametne specijalizacije.
Domazet je naglasio da u provedbi Strategije treba učiniti dosta koraka naprijed – razviti programe usmjerene ka dijaspori, provoditi političke, socijalne i ekonomske reforme koje otklanjaju uzroke emigracija i razvijaju motivaciju za investiranjem u BiH i drugim oblicima aktivnosti dijaspore za razvoj i same Federacije BiH.
– To podrazumijeva poseban prioritetni pravac djelovanja koji možemo nazvati Dijaspora za razvoj Federacije BiH (po uzoru na projekt Dijaspora za razvoj BiH). Tu se posebno ističe projekt „Diaspora invest“ koji promovira investiranje dijaspore i povratak u BiH. Ukupna dijaspora BiH broji oko 1,7 miliona osoba i čini oko 50 posto populacije zemlje. Ona ima ogromne ljudske i kapitalne potencijale, sa velikim brojem uspješnih ljudi u nauci, biznisu i drugim oblicima stvaralaštva. Dijaspora ima veliki potencijal talenata koje čine mladi naučnici, poduzetnici i studenti i oni zaslužuju posebnu pažnju kao bitna esenca ljudskog i socijalnog kapitala F BiH – dodao je Domazet.
Za provođenje ovako složenih ciljeva i mjera koje podrazumjeva Strategija razvoja F BiH, prema njegovim riječima, bit će potrebno unaprijediti kvalitet javne uprave i uopće javnog sektora, te podići njenu kredibilnost kroz prevenciju i suzbijanje korupcije i privilegija.
– Javna je zabluda da imamo višak zaposlenih u javnoj upravi. Istina je da ima dosta neproduktivno uposlenih, a da postoji manjak sposobnih, kreativnih i kredibilnih stručnjaka koji su stanju da vode tako složene javne projekte – kazao je Domazet Feni.
U procesu izrade Strategija razvoja Federacije 2021-2027 su dosad učestvovali predstavnici institucija svih nivoa vlasti, predstavnici akademske i poslovne zajednice, kao i nevladinih organizacija. U toku je organizacija javnih konsultacija tokom kojih su svi zainteresovani građani Federacije BiH pozvani da diskutuju radnu verziju plana razvoja Federacije BiH. Prva javna rasprava je bila u Tuzli, 3. marta, a slijede Mostar (9. mart) i Zenica (10. marta).
Nosilac izrade Strategije je Federalni zavod za programiranje razvoja, kao glavni koordinator planiranja razvoja Federacije BiH. Na izradi strategije učestvuje i oko 30 eksperata iz raznih oblasti iz Bosne i Hercegovine i inostranstva.
Radna verzija Strategije razvoja Federacije 2021.-2027. može se pronaći na web stranici Federalnog zavoda za programiranje razvoja, a svi zainteresovani građani su slobodni da daju prijedloge za njeno poboljšanje, bilo putem elektronske pošte ili učešćem na javnim skupovima.
