Strani ambasadori počeli imenovati krivce u BiH, u prozivkama prednjače HDZ i SNSD

Iz OHR-a i Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH jučer su javno prozvali HDZ BiH, SNSD, DNS i HSS zbog, kako su naveli, činjenice da ove političke subjekte više zanima uskostranačka politika nego zaštita sigurnosti građana BiH. 

"Pojedine političke stranke u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH odlučile su da ugroze borbu protiv organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i drugih oblika teškog kriminala. Umjesto da usvoji izmjene Zakona o krivičnom postupku BiH koje bi omogućile policiji, tužiteljima i sudijama da uspješnije provode istrage, podižu optužnice i osuđuju kriminalce, Dom naroda PSBiH je odgodio odlučivanje iako je parlament već odavno probio rok koji je dao Ustavni sud BiH“, saopćeno je iz OHR-a i Ambasade SAD-a. 

U saopćenju se dalje navodi da je takvo postupanje neprihvatljivo, posebno zato što su izmjene i dopune, koje je Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH već usvojio, u skladu sa međunarodnim standardima, a izradila ih je bh. ekspertna radna grupa, ne političari. 

Iz OHR-a i Ambasade SAD-a dodaju da država treba imati snažan Zakon o krivičnom postupku koji je u skladu sa ustavom i koji omogućava brzo postizanje pravde.

"Zbog današnje odluke, određeni stranački lideri i njihovi predstavnici u Parlamentarnoj skupštini BiH su direktno odgovorni za eventualno dalje širenje organiziranog kriminala i korupcije u cijeloj BiH. Jasno je da HDZ BiH, SNSD, DNS i HSS više zanima uskostranačka politika nego zaštita sigurnosti građana BiH", pisalo je u jučerašnjoj reakciji OHR-a i Ambasade SAD-a. 

Ovo nije prvi put da predstavnici međunarodne zajednice prozivaju HDZ i SNSD-a u svojstvu političkih subjekata koji ne rade u interesu građana BiH. Krajem maja ove godine isto su uradile i Ambasade Kanade, Francuske, Njemačke, Japana, Holandije, Španije, Turske, Velike Britanije, Sjedinjenih Američkih Država, Ured visokog predstavnika i OSCE. 

I ovom slučaju razlog prozivki bio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o krivičnom postupku BiH. Ambasade stranih zemalja tada su navele da su zabrinute "zbog očigledne činjenice da u HDZBiH i SNSD-u ne postoji istinski interes za provođenje odluke Ustavnog suda BiH o Zakonu o krivičnom postupku BiH".

"Jasno je da njih ne brine to što će njihovo nedjelovanje ozbiljno ugroziti borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala u BiH. Te stranke, kroz amandmane koje je predložio HDZBiH, bore se za donošenje izmjena Zakona o krivičnom postupku u Parlamentarnoj skupštini BiH, koje nisu u skladu s međunarodnim standardima, a protive se amandmanima koji ispunjavaju te standarde i koji bi osigurali efikasan rad tužilaštava i sudova na nivou BiH. Štaviše, one su u Parlamentarnoj skupštini BiH stvarale proceduralne prepreke za usvajanje bilo kakvih amandmana na Zakon o krivičnom postupku", navedeno je u saopćenju.

Tada je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović optužio OHR, OSCE i devet ambasada da su se mimo svih standarda uključili u predizbornu kampanju u BiH. Čović je u pismu koje je u junu ove godine uputio ambasadorima Kanade, Francuske, Njemačke, Japana, Holandije, Španije, Turske, Velike Britanije, SAD, te OHR-u i OSCE-u naveo da je bio neugodno iznenađen saopćenjem za javnost i njegovim sadržajem, za koje tvrdi da nema nikakve veze sa stvarnošću.

"Osjećam dužnost upoznati Vas da Vaši istupi, koji su zasnovani na nepotpunim informacijama, nepotrebno doprinose stvaranju negativne percepcije javnosti, a da pri tome izvan svih standarda sudjelujete u politizaciji jednog važnog unutardržavnog pitanja u predizbornoj kampanji, čime postajete dio nje, što je apsurdno", napisao je Čović.

Jučerašnje saopćenje OHR-a i Ambasade SAD-a govori kako su ova dva diplomatska predstavništva ostala pri ranijem stavu da HDZ i SNSD predstavljaju direktnu prijetnju mogućnosti širenje kriminala u BiH. 

Zanimljivo je da HDZ BiH ne odustaje od toga da Parlamentarna skupština BiH usvoji prijedlog izmjena Zakona o krivičnom postupku BiH na kojem je radio ministar pravde BiH Josip Grubeša iz HDZ-a. Paradoksalno, Čovićevi funkcioneri tvrde da Grubešine izmjene predstavljaju evropske standarde dok na drugoj strani Evropska unija poručuje kako se tim izmjenama BiH udaljava od evropskih standarda.