Hoće li biti priveden i Andrej Plenković i njegovi ministri, koji su Uljaniku prošle godine dali jamstva od 800 milijuna kuna, iako postoje dokazi da su znali da je situacija kritična i da bi brodogradilišta mogla u stečaj?
Hoće li odgovarati i bivši premijer Zoran Milanović i njegova ekipa, koja je u svom mandatu odobrila jamstva od 2,8 milijardi kuna, a koja su nam prošle i ove godine stigla na naplatu?
Naravno da neće, jer je u Hrvatskoj sustav podešen tako da brutalno kontrolira one koji pune proračun, dok kontrola trošenja proračunskog novca, kako vidimo - ne postoji.
Porezna uživo može pratiti izdavanje računa po frizerajima, a bacanje milijardi naših kuna prolazi bez ikakve kontrole
Kako drugačije objasniti da, na primjer, postoji sustav fiskalizacije kroz koji Porezna uprava praktički uživo može pratiti izdavanje računa po kafićima, frizerskim salonim ili na tržnicama, da netko ni slučajno ne bi utajio tisuću ili dvije kuna, dok istovremeno ulijeva u propale projekte milijarde kuna bez da itko kontrolira što se događa s tim novcem.
Kada su se brodogradilišta Uljanik Grupe našla pred kolapsom, u ljeto 2018. godine, imala su aktivnih državnih jamstava u iznosu od 4,3 milijarde kuna koja su, očito bez previše pitanja, odobravale sve vlade još od 2010. godine.
Jamstva su se davala bez kontrole
Jamstva brodogradilištima davali su svi. Od Jadranke Kosor preko Zorana Milanovića do Tihomira Oreškovića i na kraju Andreja Plenkovića. Davana su jamstva Uljaniku za kredite za brodove, avanse za gradnju brodova, od kojih neki nikada nisu, niti će biti izgrađeni, i financijske kredite, a cijelu priču platit će, naravno, porezni obveznici.
Ukupna jamstva od 2010. godine iznosila su oko 7,5 milijardi kuna, no na sreću poreznih obveznika, neki brodovi su ipak izgrađeni pa im neće baš kompletan iznos doći na naplatu.
Dobar dio od 4,3 milijarde aktivnih jamstava koja su utvrđena u kolovozu prošle godine već je plaćen. Na naplatu je do sada stiglo oko 3,5 milijardi kuna.
Iz vremena Jadranke Kosor, koja je bila premijerka 2010. godine, a kojoj je ministrica financija bila Martina Dalić, a ministar gospodarstva Đuro Popijač, ostalo je nešto više od 230 milijuna kuna jamstava, prenosi Index.hr.
Neslavni rekorderi - Milanovićeve vlade
Nakon toga 2012. godine, u prvoj godini mandata Zorana Milanovića, izdano je 161,5 milijuna kuna jamstava. Njemu je tada ministar financija bio Slavko Linić, a gospodarstva Radimir Čačić, koje kasnije zamjenjuju Boris Lalovac i Ivan Vrdoljak.
Također za vrijeme Milanovića, 2014. godine, izdano je preko 900 milijuna jamstava, dok se 2015. godine iznos penje na 1,74 milijarde kuna. U vrijeme Tihomira Oreškovića, kojem je ministar gospodarstva bio Tomislav Panenić, a ministar financija Zdravko Marić, 2016. godine izdano je 428 milijuna kuna jamstava. I konačno, u vrijeme vlade sadašnjeg premijera Plenkovića, kojem gospodarstvo vodi Darko Horvat, a financije Zdravko Marić, tijekom 2018. izdano je 804 milijuna kuna jamstava.
Ta posljednja jamstva su posebno zanimljiva ako se prisjetimo da su Plenkovićevi ljudi od povjerenja, koji su pisali Lex Agrokor, pazili da zakon koji se odnosio na Agrokor ne obuhvati i brodogradilišta, što znači da su očekivali njihovu propast.
To je vidljivo iz mailova grupe Borg u kojima se dogovaraju koliki bi trebao biti prag zaposlenih, pazeći da ne obuhvate Uljanik Grupu. No to vladu nije spriječilo da godinu dana kasnije, kako sada vidimo, baci u vjetar 800 milijuna kuna poreznih obveznika.
Ova dvanaestorica koji su jučer privedeni čeka višegodišnje suđenje, koje će po dosadašnjim iskustvima rezultirati guljenjem krumpira, dok će političari snositi “političku odgovornost”, koja izgleda tako da ako izletite iz vlade, čeka vas fotelja u saboru i obrnuto
