No, i dalje na ulicama USK boravi znatan broj migranata za koje nema smještajnih kapaciteta. O situaciji i daljoj strategiji danas su razgovarali predstavnici vlasti USK, Grada Bihaća, te domaćih i stranih humanitarnih organizacija.
Svi migranti iz neuslovnog šatorskog naselja Trnovi, koji to budu željeli, biće smješteni narednih dana u Miral, kažu iz IOM-a.
Nakon što je početkom sedmice Ministarstvo sigurnosti dalo zeleno svjetlo počeli su radovi na osposobljavanju dodatnih kreveta.
No, i Miral je tek privremeno rješenje u hladnim danima. Daleko od adekvatnog prihvatnog centra.
"Kada je riječ o sigurnosti unutar centara ona je u rukama Službe za poslove sa stranicima prije svega, razumijem da policija nema kapaciteta da se u potpunosti angažira u ovim centrima, tako da smo u saradnji s njima angažovali i privatne sigurnosne firme, zadužene za unutrašnjost koje kontaktiraju policiju u slučaju da dođe do bilo kakvih problema. Radimo zajedno. Moram naznačiti da što bolji smještaj imamo za migrante, to će manje biti problema, primjer je Bira koja ima veliki kapacitet. Problema je u Borićima jer je tamo previše ljudi", kazao je Peter Van der Auweraert, IOM.
Prvi čovjek izvršne vlasti Unsko-sanskog kantona, Mustafa Ružnić jasno je poručio, Kanton ostaje pri restriktivnim mjerama. Neće primati one migrante za koje IOM ne nađe adekvatan smještaj. Evo i aktuelnih brojki:
"Zvanično smo od IOM-a dobili taj podatak da su dogovorili, da su u završnim pregovorima s firmom Miral da se u tom području smjesti oko 700 migranata, Sedra 420, da se svi migranti koji se trenutno nalaze u Borićima njih 250 do 300 izmjesti u Sarajevo u Ušivak a da se ostatak izmjesti u Biru da bi se Borići mogli završiti da bi se mogli pripremiti i da bi se u Borićima smjetile najranjivije kategorije, porodice", istakao je Mustafa Ružnić, premijer USK.
Dok IOM aktivno radi na opremanju Đačkog doma u Borićima, proširenju kapaciteta Bire, hala u Miralu, građani i vlasti se bune zbog blizine cenatara naseljenim područjima.
No, iz IOM-a poručuju, oni ne određuju gdje smještati migrante, to rade institucije države. U Srbiji, za primjer, to je radio Komesarijat za izbjeglice. U Bosni i Hercegovini, državne vlasti nemaju čak ni strategiju. U međuvremenu, kada već snose teret migrantske krize, od IOM-a vlasti Bihaća traže sljedeće:
"Mi želimo i da kandidiramo određene projekte da pokušamo da ovdje u Gradu Bihaću povećamo sigurnost građana. Razmišljamo o tome da se unaprijedi ulična rasvjeta, da se pokuša osigurati video nadzor u gradu, da se zna šta se dešava i da se pojačaju kapaciteti same policije u USK", potcrtao je Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća.
IOM je do sada za, između ostalog, za smještaj i ishranu migranata dobio 6,2 miliona eura. UNICEF i UNHCR su kako bi pružali zdravstvene usluge, zaštitu djece, dobili 1,2 miliona eura.
U međuvremenu, i pored napora UNICEF-a i resornog kantonalnog ministarstva da djeca migranti što ranije krenu u školski proces, bojkot roditelja u pojedinim školama, poput Brekovice, se nastavlja.
