Ekipa naučnika predvođena Kinezima objavila je da sredstvo, koje se tek treba testirati na ljudima no već ga je u druge svrhe odobrila Američka agencija za hranu i lijekove (US FDA), ima potencijal “spasiti brojne živote”.
Zelena pupavka (lat. naziv Amanita phalloides), prema procjeni, izaziva 90 posto svih smrti trovanja gljivama u svijetu.
Ta gljiva često nalikuje drugim vrstama koje ljudi rado beru u prirodi, no i samo polovica pojedene zelene pupavke može izazvati smrtonosno otkazivanje jetre ili bubrega.
Zelena pupavka potječe iz Europe, a proširila se širom svijeta te je izazvala više od 38.000 oboljenja i gotovo 800 smrti samo u Kini u razdoblju od 2010. do 2020. godine. Za studiju objavljenu u časopisu Nature Communications, naučnici su istraživali djelovanje na alpha-amanitin, glavni otrov koji proizvodi ta gljiva.
Ekipa na čelu sa naučnicima sa Sveučilišta Sun-Yat-sen iz Kantona (jug Kine) pokušala je ciljati taj otrov tehnologijom CRISPR, (kratica za Grupirana pravilno razmaknuta kratka palindromska ponavljanja, engl. clustered regularly interspaced short palindromic repeats). Riječ je o relativno novoj tehnologiji koja pomaže naučnicima razumjeti specifične uloge gena u infekcijama i trovanjima.
Nuačnici su se prethodno koristili tom tehnologijom kako bi pronašli potencijalni otrov kumbomeduze, jedne od najsmrtonosnijih životinja na svijetu.
Tehnologija CRISPR identificirala je protein STT3B kao ključni u otrovnom djelovanju zelene pupavke. Zatim su u bazi podataka potražili lijekove koje je US FDA već odobrio i pronašli molekulu koja bi mogla inhibirati taj zloglasni protein.
Zeleni indocijanin indikator (ICG – eng. Indocyanine green) ubrizgava se intravenozno i već desetljećima se koristi u Sjedinjenim Državama i Europi te drugdje u dijagnostičke svrhe za ispitivanje funkcije jetre prije operacije, te za ispitivanje srca.
Qiaoping Wang, naučnik sa Sveučilišta Sun Yat-sen i voditelj studije University rekao je da su bili “zapanjeni tom vezom”.
Ponajprije su testirali protuotrov na stanicama jetre u petrijevoj zdjelici, a zatim na miševima. U oba slučajeva “pokazao se veliki potencijal u ublažavanju otrovnog učinka” trovanja gljivama, rekao je Wang.
“Ova molekula ima golemi potencijal u liječenju slučajeva trovanja gljiva u ljudi i može biti prvi specifični protuotrov s ciljanim proteinom”, rekao je te dodao: “Mogao bi spasiti mnoge živote ako se pokaže učinkovitim na ljudima kao što je to bilo na miševima.”
Ekipa sada namjerava provesti ispitivanja na ljudima.
