Šta žene u Federaciji BiH vide kao glavne prepreke za rađanje djece?

v

"Sociološki faktori, ekonomska nesigurnost i iskustva iz zdravstvenog sistema ključni su razlozi zbog kojih žene u Federaciji Bosne i Hercegovine odlažu ili se uopće ne odlučuju na rađanje djece", pokazala je to studija Udruženja "Baby Steps", čiji su rezultati predstavljeni u emisiji Novi dan na N1. O ovom istraživanju govorili su Amila Tatarević iz Udruženja "Baby Steps" i sociolog Samir Forić.


Sociokulturni faktori i pritisak društva

Prema riječima sociologa Forića, trend smanjenja nataliteta nije specifičan samo za BiH, već se radi o globalnom fenomenu uzrokovanom industrijalizacijom, emancipacijom žena i promjenama u vrijednostima društva.

“Veće obrazovanje žena, veće učešće na tržištu rada i širenje individualističkih vrijednosti doprinose odlaganju rađanja. U našem društvu dodatni problem predstavlja pritisak koji se nameće ženama – od njih se očekuje da budu uspješne i u karijeri i kao majke, što je teško balansirati”, kazao je Forić.

Dodao je da u BiH veliki problem predstavlja i trauma povezana s porođajem, koja se pokazala kao značajan faktor pri donošenju odluke o novoj trudnoći.

“Žene često svjedoče o lošim iskustvima tokom porođaja, što utječe ne samo na njihovu odluku o rađanju novog djeteta, nego i na opće nepovjerenje u zdravstveni sistem”, istakao je Forić.

Fleksibilno radno vrijeme kao rješenje

Jedan od ključnih problema na koje su ispitanice ukazale jeste nesposobnost usklađivanja poslovnog i porodičnog života. Prema studiji, fleksibilno radno vrijeme, mogućnost rada od kuće ili skraćeni radni angažman mogli bi značajno doprinijeti povećanju nataliteta.

“Mnoge žene nakon porodiljskog odsustva žele duže ostati s djetetom, ali to nije moguće jer poslodavci ne pokazuju razumijevanje za njihove potrebe. Fleksibilniji radni aranžmani bi omogućili ženama da lakše usklade karijeru i roditeljstvo”, navela je Amila Tatarević iz Udruženja “Baby Steps”.

Ekonomska nesigurnost i politička nestabilnost

Studija je također pokazala da ekonomska nesigurnost igra značajnu ulogu pri donošenju odluke o rađanju. Žene koje još nemaju djecu u većoj mjeri ističu finansijsku neizvjesnost kao ključni faktor, dok one koje već imaju jedno ili više djece više pažnje posvećuju prethodnim iskustvima i izazovima roditeljstva.

“Osim ekonomske, i politička nestabilnost utječe na odluku o proširenju porodice. Strah od promjena i neizvjesne budućnosti definitivno je prisutan među ženama koje planiraju trudnoću”, naglasila je Tatarević.

Državna podrška i nužne reforme

Sugovornici su istakli potrebu za multidisciplinarnim pristupom rješavanju problema nataliteta, uz uključivanje svih relevantnih sektora – od zdravstva do socijalne politike i tržišta rada.

“Finansijska podrška je važna, ali nije dovoljna. Treba se raditi i na poboljšanju zdravstvene zaštite porodilja, omogućiti psihosocijalnu podršku ženama i pružiti konkretne beneficije koje bi ih motivisale na rađanje djece”, naglasio je Forić.

Jedna od ključnih reformi koju zagovara Udruženje “Baby Steps” jeste omogućavanje pratnje na porođaju, što je još nedostupno u mnogim bolnicama u BiH.

“Pratnja tokom cijelog porođaja, od ulaska u bolnicu do završetka, bila bi veliki korak ka povećanju povjerenja u zdravstveni sistem. Žene se ne bi osjećale same i napuštene, što je trenutno jedan od najvećih problema”, kazala je Tatarević.

Predrasude o majčinstvu i društvena odgovornost

Forić je naglasio i problem predrasuda u vezi sa majčinstvom koje mogu dodatno obeshrabriti žene da se odluče na roditeljstvo.

“Majčinstvo se često posmatra kao teret koji ograničava mogućnosti žena, umjesto kao vrijednost. U savremenom društvu žene su sve svjesnije da brigu o djeci trebaju dijeliti s partnerima, a podrška partnera pokazala se kao ključni faktor u donošenju odluka o rađanju”, poručio je Forić.

Na kraju, stručnjaci su naglasili da će rješavanje problema nataliteta zahtijevati dugoročne strategije i sistemska rješenja, a ne isključivo privremene populističke mjere.

“Potrebna nam je ozbiljna strategija koja će osigurati bolje uslove za roditeljstvo i omogućiti ženama da bez straha planiraju budućnost”, zaključila je Tatarević.