Podaci koje posjeduju javne institucije vlasništvo su svih građana. U tim istim institucijama rade službenici, koji su zapravo zaposlenici svih nas, građana koji plaćamo poreze, prireze, doprinose i osiguravamo lagodan život velikom broju ministara, zamjenika ministara, vozača, službenika za odnose s javnošću, savjetnika, kuhara i ostalih.
No, kada javnost, a posebno novinari, pokuša pristupiti određenim podacima, često se susreću s preprekom u obliku zida šutnje, unatoč postojanju regulisanog zakonskog okvira kroz Zakon o slobodi pristupa informacijama (ZOSPI).
Promjena zakona ne podrazumijeva nužno i njegovo poboljšanje. Usvojen na nivou institucija BiH 2023. godine, novi Zakon o slobodi pristupa informacijama omogućava fizičkim i pravnim osobama pristup informacijama koje su u posjedu institucija BiH, regulišući pritom način i proceduru pristupa. Zakon za cilj ima povećati transparentnost institucija, omogućiti slobodan pristup informacijama i poticati na razvoj otvorenog društva. Pristup informacijama obavezan je putem pravovremene objave ili dostavljanja na zahtjev korisnika, no može biti ograničen zbog zaštite privatnosti, nacionalne sigurnosti, javnog reda ili drugih važnih interesa.
Izvještaj “Otvorenost zakonodavnih institucija u Bosni i Hercegovini i regionu” iz 2024. godine ističe sljedeće:
“Krajem avgusta 2023. godine usvojen je novi Zakon o slobodi pristupa informacijama na nivou institucija BiH, koji je privukao veliku pažnju medija, organizacija civilnog društva i šire javnosti u ovoj zemlji. Ovaj zakon sadrži obimnu listu izuzetaka ili mogućih ograničenja pristupa informacijama koje posjeduju javne vlasti, čime se ostavlja prostor za diskreciono odbijanje zahtjeva za pristup informacijama.”
Prema ZOSPI-ju, institucije BiH dužne su odlučiti o zahtjevu za pristup informacijama bez odgode, najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva, s mogućnošću produljenja roka za dodatnih 5 radnih dana u posebnim slučajevima.
Rukovanje ZOSPI-jem predstavlja jedan od ključnih alata za istraživačke novinare, no često se suočavaju s problemom kada osobe iz institucije koje su dužne postupati po ovom zakonu odbijaju dostaviti tražene podatke.
“Ovaj proces je mučan i, za većinu novinara, odbojan i frustrirajući, ali nužno ga je provoditi temeljito i posvećeno, jer od toga umnogome zavisi ponašanje javnih službenika i funkcionera. Ovim putem također podsjećamo javnost da u javnim institucijama postoje javni podaci koji su vlasništvo svih nas i koji bi trebali biti dostupni na svaki naš (osnovan i jasno formuliran) zahtjev za pristup tim informacijama”, izjavila je za Hercegovina.info Mirjana Popović, zamjenica glavnog i odgovornog urednika Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), koji je pionir u borbi za slobodan pristup informacijama u Bosni i Hercegovini.
