Mještani Donje Jablanice, najteže stradalog mjesta u nedavnim poplavama i odronima u Bosni i Hercegovini, danas će se sastati sa načelnikom Jablanice Damirom Šabanovićem, a teme će biti obnova kuća, nove prijetnje odrona, odnosno šta i kako dalje.
Neprovjerene priče
Mediji su najavljivali čak i blokadu magistralne ceste M-17, koja povezuje Sarajevo s Mostarom, zbog spore obnove, novih prijetnji odrona i hitnog zbrinjavanja porodica koje su ostale bez domova. Međutim, Bakir Tufek iz mjesne zajednice Donja Jablanica kaže za Oslobođenje da je blokada izvučena iz konteksta, te da su mještani tražili sastanak s nekim ko će znati da im odgovori na pitanja. A prva adresa je načelnik.
- Prošlo je nešto više od 20 dana, a niko iz vladajućih struktura nije ništa rekao građanima. Ne mogu im ja ili neko od mještana pričati da li je sigurno vratiti se ili ne. Moramo znati kakva je situacija trenutno na terenu i šta kažu stručni ljudi. Mi smo tražili sastanak upravo da dobijemo neke informacije, da se koliko-toliko narod osjeća sigurnije. Nismo nigdje pominjali blokadu, to je pogrešno preneseno. To bi se možda desilo samo u slučaju ignorisanja svih naših zahtjeva, istakao je Tufek.
Dalje navodi da radovi u Donjoj Jablanici teku usporeno.
- U početku je bilo dosta mašina, sad ih je već manje. Vikendom ne radi niko. Zato ćemo na sastanku tražiti odgovore na to. Da li će doći neka firma koja će biti zadužena za obnovu ili ćemo biti prepušteni sebi, pa da dolazi u pomoć ko može, govori nam Tufek.
Ističe i da mještani nemaju nikakve informacije o stanju kamenoloma, te da li je on i dalje opasnost za građane.
- Do nas dolaze neke priče, ali je sve to neprovjereno i zaista ne treba ih komentarisati dok ne bude sastanak, naglašava on.
Stradanje Donje Jablanice je ponukalo mnoge građane BiH da traže odgovore o stanju kamenoloma u njihovoj neposrednoj blizini. Upravo zbog odrona i stanja kamenoloma strahuju i mještani sarajevskog naselja Obhođa. Iz Općine Stari Grad kažu za Oslobođenje da je Služba za inspekcijske poslove ove općine u više navrata vršila inspekcijski pregled u Ulici Obhođa sa sjeverne strane magistralnog puta 115 Sarajevo - Pale.
- Na licu mjesta vidljivo je da se vrši eksploatacija kamena, odnosno mineralnih sirovina. Kamenolom je u nadležnosti Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Sarajevo - Inspektorat tehničke inspekcije. Predmetno je proslijeđeno na nadležno postupanje i zatraženo da se hitno poduzmu sve aktivnosti o navedenom, te da nas o tome obavijeste. Do danas još nismo primili nikakav odgovor ili obavijest od Kantonalne inspekcije, navode iz ove općine.
Uvidom u katastarski operat, Služba za inspekcijske poslove utvrdila je da se radi o zemljištu koje je po kulturi šuma 6. klase, te se obratila KJP Sarajevo-šume d. o. o. zbog sumnje na izvršeno krčenje šume, kako bi se poduzele aktivnosti u skladu sa njihovim nadležnostima.
Upravo na ove i slične probleme upozorava i profesor Šumarskog fakulteta UNSA Dalibor Ballian. On kaže za Oslobođenje da neki kamenolomi mogu predstavljati opasnost za naselja, a veliki problem je i sječa šuma.
I Hum je klizište
- Na koju god stranu krenete iz Sarajeva, imate te kamenolome koje vidite i koje ne vidite. U principu, dva kamenoloma bi bila dovoljna da posluže cijelo Sarajevo, ali mi rasprodajemo prirodne resurse u bescjenje. Da li će negdje pasti takva količina kiše da ponovo pokrene kamenolom, to je sad drugi problem. U Jablanici nije bujica krenula iz kamenoloma, nego je krenula iznad kamenoloma, gdje je šuma opustošena požarom i nikad nije sanirana. Onda je uletjela, pokupila sadržaj kamenoloma i povukla ga dalje. Te stijene sručila je dolje na kuće i napravila haos. Malo dalje, gdje je pruga odnesena, tu nije bio kamenolom. Tu su gole, izgorjele strane, gdje je nekad šuma bila i nije imalo šta da zadrži vodu, pa je bujica odnijela prugu, objašnjava profesor.
Navodi da su veliki problemi i sječa šuma, goleti iznad naselja, nedozvoljena gradnja... Na pitanje hoće li se upravo iz ovih razloga jedan dan okolna sarajevska naselja sručiti u Miljacku, odgovara: “Ja samo mogu reći da je sreća što Sarajevo nije dobilo tu količinu kiše, jer bi pola grada bilo u Miljacki. I s jedne i s druge strane. Hum je klizište, iznad Skenderije sve one zgrade su napravljene na klizištu... Čim siječete šumu, imate klizište.”
