Šta sa migrantima?

Migrantska kretanja
Od pojave migrantsih kretanja pa do danas, ova populacija je bila česta tema, kako državnih i entiteskih institucija, tako i kantonalnih i općinskih vlasti, a posebno u područjima koja su najviše pogođena njihovim prisustvom.

 

Način rješavanja problema njihovog ne kontrolisanog prisustva na našim ulicama do sad nije dao neke konkretne rezultate, s obzirom da se njihovo prisustvo osjeća i vidi sve više.

Svjedoci smo povećanja broja zaraženih koronavirusom, ovaj put se radi o puno većem broju nego u prvoj fazi pandemije, na osnovu čega krizni štabovi i ministarstva zdravstva donose određene mjere koje bi trebale suzbiti ili bar smanjiti efekte pandemije, koje, pored toga što ugrožavaju zdravlje ljudi sve više utiče i na ekonomski i finansijski sektor čije posljedice će se osjećati godinama.

Sve donešene mjere se primjenjuju na građane, međutim, kada su migranti u pitanju, ne može se primjeniti niti jedna mjera jer ne postoje mehanzmi na osnovu kojih bi se one mogle sprovesti, a većina migrantske populacije sa sobom nosi određene vrste virusnih i drugih oboljenja.

Kada je u pitanju sigurnost imovine i ljudi, svjesni smo sve većeg stepena nesigurnosti. Evidentni su slučajevi napada na građane i na njihovu imovinu, česti su slučajevi da se migranti smještaju u kuće čiji se vlasnici nalaze u inostranstvu, nakon čega iza sebe ostavljaju devastirane objekte.

Sve ovo implicira opću nesigurnost kod građana kao i nesigurnost za njihovu imovinu bez obzira što je to Ustavom zagarantovano pravo svakog građanina, a nadležne institucije nemaju mehanizme da se suprotstave navedenim problemima ili da ih bar stave pod kontrolu.

Republika Srpska problem migranata rješava tako što ih organizovano prevoze do entitetske granice i upućuje prema područjima USK, tako da se cijela problematika migrantskih kretanja ostavila na rješavanje ovom kantonu koji nema resurse niti strategiju dugoročnog rješavanja ovog pitanja.

Stiče se dojam da se čeka da se ovo pitanje rješi samo od sebe.