Dok se građani u Bosni i Hercegovini putem društvenih mreža ponovno pozivaju na bojkot u petak i subotu, podaci koje je objavila Porezna uprava FBiH mogli bi obeshrabriti mnoge.
Evo zašto ne bi trebali.
Prošlog petka, bh. građani u većoj mjeri bojkotovali su trgovačke lance, svjedoče tome brojne fotografije objavljene u medijima.
Ipak, podaci koje je objavila Porezna uprava se ne poklapaju sa tom slikom. Prema podacima Porezne uprave u petak, 31. januara, na području FBiH evidentiran je ukupan promet u iznosu 251.568.163,61 KM. Promet trgovina na području FBiH tog dana iznosio je ukupno 101.908.646,82 KM.
No, koliko obajvljeni podaci pokazuju zapravo pokazuju uspješnost bojkota prošlog petka provjerili smo sa ekonomskim stručnjacima.
Ovakvo saopćenje Porezne uprave, mišljenja je ekonomski stručnjak Igor Gavran, govori ili da nemaju dovoljno znanja da objasne podatke ili da svjesno dovode u zabludu građane.
- Ne znam naprosto šta je gore od to dvoje – dodao je.
Kaže kako je Porezna uprava Hrvatske primjer na koji se naša treba ugledati.
Ili barem priznati da je nesposobna ili nema tehnološke sposobnosti tako djelovati. U Hrvatskoj su podaci objavljivani u realnom vremenu s izvanrednim nivoom detaljnosti, a kod nas čovjek ne zna radi li se o podacima o prodaji kamiona i mašina ili supermarketima. Ako ne znaju i to je podnošljivo priznati, iako tužno, ali ovako se bukvalno uvjerava građane da je sve uzalud i da ne bojkotuju te odustanu od borbe protiv pljačke koju trpe – naveo je Gavran.
Ekonomski analitičar i federalni zastupnik Admir Čavalić navodi kako su ovo sirovi podaci te da je teško raditi ikakve analize.
Tu svakako nije kriva Porezna uprava, kriv je i sistem izvještavanja, zbog toga se i radi na zakonu o fisklalnim sistemima u FBiH. Sa druge strane, također, činjenica je da ovi podaci predstavljaju tržište finalne potrošnje, ali i tržište poslovne potrošnje. Tako da, vrlo je teško donositi zaključke.
Možda bi bilo bolje da se pratilo tržište finalne potrošnje na konkretan dan. Pitanje je da li se prelivaju ti podaci iz dana u dan. Također, i da smo imali fokus na određenu potrošnju, znači da ne stavljamo kupovinu životnih namirnica zajedno sa kupovinom automobila i slično – navodi Čavalić.
Dodao je kako će zatražiti informaciju kojih je deset, dvadeset ili trideset preduzeća najviše prometovalo taj dan. Mišljenja je da će to pokazati suštinu ove priče.
Bojkot je svakako poslao određenu poruku. To je poruka nezadovoljstva potrošača. Što se tiče samog prometa, taj promet se niveliše na mjesečnom nivou. Bez obzira na to koliko dana bojkotovali i kad, na mjesečnom nivou će biti sličan ishod – pojašnjava Čavalić.
Na upit Faktora za pojašnjenje šta sve obuhvataju podaci o prometu trgovina te da li imaju podatak o prometu isključivo u trgovačkim lancima iz Porezne uprave nismo dobili odgovor.
Federalni ministar trgovine Amir Hasičević danas se na konferenciji za medije dotakao bojkota trgovina.
Bojkot je regularan element slobodnog tržišta kojim kupci izražavaju svoje stavove. U ovom slučaju mi smo dobili taj signal kao Vlada, sjeli za sto i pokušali da dogovorimo. Ja vjerujem da jesmo - kazao je.
Najavio je i zaleđene cijene najvjerovatnije pedeset osnovnih životnih namirnica do petka.
Cijene vraćamo na prethodni period, radimo sniženja, kontrolišemo marže - kazao je ministra navodeći kako su ovo kratkoročne interventne mjere.
Hasičević nije pojasnio na koji tačno period se vraćaju cijene.
Imamo tako slabu kupovnu moć da smo čitavu potrošnju fokusirali na tridesetak artikala, zato što većinu plaća trošimo na prehranu. Bolji standardi će napraviti slabljenje pritiska - zaključio je ministar, piše Faktor.
