Zelena tranzicija je obavezan i složen zadatak u cilju ispunjavanja obaveza Bosne i Hercegovine u procesu pristupanja Evropskoj uniji.
To postaje značajno naročito nakon utvrđivanja statusa kandidata za članstvo koje je naša država nedavno dobila.
Zelena tranzicija: Odgovor na klimatske promjene
Šta je to zelena tranzicija?
Zelena tranzicija predstavlja odgovor EU na klimatske promjene. To je nova evropska strategija razvoja kojoj je cilj transformirati EU u pravedno i uspješno društvo sa modernom, efikasnom i konkurentnom ekonomijom sa nultom neto emisijom stakleničkih plinova do 2050 godine.
To se planira postići kroz ulaganja u istraživanja i inovacije te očuvanje okoliša.
EU ima za cilj preobraziti svoje društvo i ekonomiju kako bi ih učinila održivijim. Kako bi se zaštitili i očuvali prirodni resursi.
Također se želi zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika povezanih sa okolišem. Provela bi se i socijalno pravedna tranzicija. Ne želi se zapostaviti nijedan pojedinac niti regija.
Naime, Zeleni plan stavlja ljude na prvo mjesto. Posebno obraća pažnju na regije, industrije i radnike koji će se suočiti sa najvećim izazovima.
Dekarbonizacija energetskog sektora
Dekarbonizacija energetskog sektora te opskrba čistom, pristupačnom i sigurnom energijom su najvažniji za dostizanje klimatskih ciljeva u 2030.i 2050. godini.
Više od 75% emisije stakleničkih plinova u EU rezultat su procesa proizvodnje i upotrebe energije.
Zato će energetska efikasnost postati prioritet. Elektroenergetski sektor će se morati većinom oslanjati na obnovljive izvore energije. Predviđen je postupan prestanak korištenja ugljena i smanjenja ugljičnog dioksida.
Za postizanje ovih ciljeva potrebno je reformisati cijeli industrijski sektor u narednih 25 godina.
Iako BiH nije članica EU to ne znači da naše obaveze ne obuhvataju i navedene aktivnosti u sklopu zelene tranzicije.
Nažalost, naši najodgovorniji (i to neodgovorni političari) o tome ne vode računa.
U međuvremenu vode bespoštedne borbe za stolice. O životno važnim pitanjima ne stigne se niti razmišljati.
A šta nam se može desiti? EU razmišlja o uvođenju taksi ne emisiju CO2. To znači da naš glavni proizvod, a to je električna energija, može biti pogođena tim mjerama.
To bi učinilo električnu energiju znatno skupljom i nekonkurentnom. Time se i onemogućavao izvoz na tržište EU.
Iz evropskog fonda za pravednu tranziciju Hrvatska će za samo dvije županije dobiti oko 180 miliona eura. Ova sredstva će se koristiti za prilagođavanje (modernizaciju) njihove industrije za održivo funkcioniranje i stvaranje profita.
EU izdvaja ogroman novac
Pri tome se postiže smanjenje emisije stakleničkih plinova. Za navedene aktivnosti EU će iz fondova u periodu od 2021 do 2027. dodijeliti iznose od 392 milijarde onima koji su izradili programe i za koje postoje određeni prioriteti.
Sredstva su zaista impresivna. Međutim, ona nisu tek tako dodijeljena nego temeljem programa koje su zemlje (Portugal, Litvanija, Rumunija…) pripremile.
Nad implementacijom će se voditi strogi nadzor.
Kao što je pomenuto, EU priprema ovakav paket i za Zapadni Balkan. To znači i za Bosnu i Hercegovinu.
To opet znači da bi se naši političari morali okrenuti rješavanju životno važnih pitanja u kojima će pojedinac biti u središtu pažnje.
Imamo zaista mnogo posla
Mi imamo zaista mnogo posla samo u ovom segmentu. Moramo razmišljsti o rudnicima i termoelektranama prije svega.
Termoelektrane u Stanarima, Ugljeviku, Gacku, Tuzli, Zenici i Kaknju predstavljaju veliki problem. Tu su i rudnici iz kojih se ove termoelektrane snabdijevaju ugljem.
Vrijeme koje je potrebno za rješavanje ovih pitanja je faktor koji predstavlja ogroman problem. Osim mnogo godina rada bit će potrebno i mnogo godina pregovora.
Ove poslove moraju raditi oni koji to znaju i mogu. A to nisu oni za koje stranke misle i žele reći da oni imaju eksperte za rješavanje ovih problema.
Sve ovo predstavlja ogroman problem za ovako ustrojenu državu. Kod nas je često odsustvo razumijevanja i dogovora. Potiskuje se i kompetentnost u drugi plan.
