Članovi CIK-a su podijeljeni o tome da li treba primjeniti rezultate popisa stanovništva iz 1991. ili 2013. što bi moglo značiti novu krizu i diskriminaciju.
Da li će se prilikom rješavanja problema delegiranja budućih delegata iz kantonalnih skupština u Federalni dom naroda primjenjivati popis stanovništva iz 1991. ili, pak, onaj iz 2013. podijelilo je članove CIK-a. Za popis iz 2013. su Irena Hadžiabdić, Vlado Rogić, Stjepan Mikić i Novak Božičković. Da referentan bude popis iz 1991. podržali su Ahmet Šantić i Suad Arnautović. Predsjednik CIK-a Branko Petrić ostavio je otvorenom mogućnost priklanjanja i jednima i drugima, iako bi vrlo vjerovatno mogao podržati četvorku koja se zalaže za popis iz 2013.
Oni koji zagovaraju posljednji popis pravdaju to činjenicom da je riječ o najnovijem popisu koji imamo, a i izborni zakon BiH kaže da broj delegata iz svakog kontitutivnog naroda i iz reda ostalih koji se biraju u Dom naroda parlamenta Federacije iz zakonodavnog tijela svakog kantona je proporcionalan broju stanovnika kantona prema posljednjem popisu.
Pravni izazov
O izazovu pred kojim je CIK, potencijalnoj diskriminaciji i novim krizama, razgovarali smo sa političkim analitičarom Slavenom Kovačevićem.
Kovačević smatra da CIK ima ozbiljan problem kada je u pitanju odluka o tome koji će popis stanovništva primjeniti za odluku o popunjavanju Doma naroda Parlamenta FBiH
"Jedan element iz Aneksa 7 Dejtonskog sporazuma u tački jedan kaže da će se tadašnje sukobljene strane suzdržati od bilo kojih poteza koje mogu izazvati osjećaj diskriminacije prema populaciji koja se vraća. S druge strane OHR je u svom mišljenju prema Ustavnom sudu o apelaciji Borjane Krišto kazao da postoje projekti povratka koji se okončavaju 2020. godine i iz čega se vidi da Aneks 7 još uvijek nije okončan", kazao je Kovačević.
On dodaje da ako CIK želi koristiti popis iz 2013. godine, onda je vrlo interesantno da se na njihovom biračkom spisku, naprimjer za Kanton Sarajevo nalazi više birača, nego stanovnika KS.
"Kada se oduzmu maloljetne osobe bez prava glasa, razlika je oko 60 hiljada, gdje je više birača nego stanovnika. To znači da bi matematika koju bi primjenio CIK imala elemente diskriminacije jer se radi o osobama koje su upisane u birački spisak, ali nisu popisane. To stvara sasvim druge koeficijente za izračun pripadnika svih konstitutivnih naroda po zadnjem popisu", naglašava on.
Ustav Federacije nalaže korištenje podataka iz 1991. jer se tako osigurava proporcionalna zastupljenost naroda:
"Objavljeni rezultati popisa stanovništva iz 1991. godine na odgovarajući način će se koristiti za sva izračunavanja koja zahtijevaju demografske podatke dok se Aneks 7 u potpunosti ne provede", dio je Ustava FBiH.
Nameće pitanje šta je starije, ustav ili zakon?
Naš sagovornik smatra da cijela priča ima i političku pozadinu.
"Kada pogledamo sastav CIK-a, posebno ovih članova koji su tu više od dva mandata, očito je da se radi o osobama koje su iz političkih stranaka postavljane na funkciju u CIK-u. Ovdje se vodi politika koja nije na niovu evropskih vrijednosti. Sada se kroz elemente diskriminacije nastoji napraviti nova politička slika BiH", istakao je Kovačević.
"Zahtjev Borjane Krišto je istovijetan apelaciji Bože Ljubića. U obrazloženju Ustavnog suda BiH na odluku o apelaciji Bože Ljubića se navode elementi iz njegovog zahtjeva. Tamo se može vidjeti da je Ljubić već tada osporavao dijelove Ustava FBiH. Dakle Ustavni sud BiH je već razmatrao pitanje koje im je sada nametnula Borjana Krišto svojom apelacijom. Stoga se zahtjev Krišto mora odbaciti kao nedopušten jer se radi o istoj pravnoj stvari", naglašava Kovačević.
Zanimljivo je da je Ustavni sud BiH na isti način i po istom principu nedavno odbacio zahtjev Svetozara Pudarića.
"Bilo bi dobro da se CIK suzdrži od donošenja tog podzakonskog akta, jer oni ne mogu provoditi odluke Ustavnog suda i bilo bi dobro da se suzdrže dok se političke elite ne dogovore o provedbi tog dijela izbornog zakona, a Venecijanska komisja i OHR su kazali da je to isključiva stvar Parlamenta FBiH. Bilo bi dobro da Ustavni sud pri donošenju odluke razmišlja o širem kontekstu, jer je i mišljenje Venecijanske komisije u suprotnosti s odlukom Ustavnog suda", zaključio je Kovačević.
Irena Hadžiabdić, članica CIK-a, tvrdila je, pak, da ako bi se koristio popis iz 1991. godine, onda CIK uopće nema potrebu da se miješa.
Na koji način će se vrišti raspodjela mandata i da li će se članovi CIK-a držati Ustava Federacije koji kaže da najmanje jedan Srbin, Bošnja i Hrvat iz svakog kantona ide u Dom naroda, moglo bi biti poznato uskoro.
