U kući sa fotografije, u centru Beograda na Terazijama stvorena je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. Danas su tu škola i restoran.
Nema nijedna oznaka da se tu odigrao važan događaj. Historija to ipak pamti. A šta pamete ili znaju građani? Prošetali smo gradovima bivše Jugoslavije i pitali građane šta pomisle kad čuju riječ Jugoslavija.
Sarajevo:
"Pomislim na Tita. Kako nam je život tada bio lijep. Odriču li se danas svi Jugoslavije? Ne ni govora! Još uvijek ona živi u sjećanju. I to u lijepom sjećanju pretežno."
"Tito, drugi svjetski rat. Hitler. Najviše nam roditelji govore da je tad bilo puno bolje."
"Pa ima pozitivnih i negativnih strana. Mislim da je više negativnih bilo."
"Ko sad se sjećam. Mostarom je cvijeće prosuto do mora. Tako je to bilo."
Banjaluka:
"Prva asocijacija bila je sloboda, velika zemlja, ljubav. Mogao si ići kud hoćeš. Raditi šta hoćeš. Ja kad sam završila fakultet čekao me je posao."
"Živjelo se bolje nego sad. Nisam jugonostalgična ali sam bolje živjela."
"U Jugoslaviji mogao si spavati na cesti. Sad se bojiš da će te neko udariti s leđa. Strah i trepet."
Građane smo pitali i je li zajednička država bila dobra odluka?
Beograd:
"Da je bila dobra odluka, ne bi bilo ratova ničega od ovoga čemu smo mi bili savremenici."
"Ja sam neko ko je pobornik da budemo zajedno, da možemo da pričamo, ali ipak se politički pokazalo da to nije dobra ideja."
"Bolje zajednička nego što smo ovako rascepani. Niko nema zajedničke rezultate."
"Bog daj da se vi nađete u EU, opet ćemo biti svi zajedno.
Zagreb:
"Odričem se, normalno odrekao sam se kad sam bio u ratu."
"Ja se ne bi odrekao toga, ali da bi želio ponovo, to ne".
"Do rata imam jako lijepe uspomene i žao mi je što smo se tako razišli."
Bivša država simbolizira mogućnost zajedničkog života kaže profersor istorije Husnija Kamberović. Ko se danas odriče Jugoslavije i zašto?
"Današnje političke elite nastoje pokazati kako zajednički život nije moguć i zbog toga kako bi pokazali da navodno zajednički život i saradnja nije moguća oni demoniziraju sve ono što je u historiji pokazalo da je zajednički život i saradnja moguća", kaže Kamberović.
Saradnja u okviru zajedničke države počela je na današnji dan. Ne bez problema. Pojedinačni interesi, nezadovoljstva, borbe za ravnopravnost, podsjeća profesor. Ipak, trajala je decenijama. A onda je došao rat.
Početak rata i kraj Jugoslavije. U decenijama koje su uslijedile zemlje nastale raspadom bivše države ponovo su težile zajedništvu ali pod nekim drugim krovom.
