Husić ističe da je sve manja zainteresiranosti za upošljavanje u rudnicima, tačnije podzemne kopove. Poređenja radi, nekada se na konkurs za 21 radno mjesto prijavljivalo i do 1.000 ljudi, a danas jedva i 19 osoba, piše Faktor.
Prirodnim odlivom bi se moglo riješiti 50 posto
Mi smo 13. januara u Vladi FBiH na sastanku sa federalnim premijerom Fadilom Novalićem i resornim ministrom Nerminom Džindićem razgovarali o stanju u rudnicima. Dubinska analiza je pokazala da u rudnicima 25 posto zaposlenih ima status invalida. Analiza je pokazala da imamo oko 2.000 radnika koji su tehnološki višak u sedam rudnika koji su u Koncernu EPBiH. Oni bi se na socijalno prihvatljiv način trebali zbrinuti kako bismo došli do optimalnih organizacija i sistematizacija – govori nam Husić.
Husića smo upitali u kojem vremenskom periodu moraju riješiti ovih 2.000 radnika, prenosi Hayat.ba.
Za njihovo zbrinjavanje nama su potrebne tri godine. Pa u zemljama EU-a ozbiljni i kvalitetni procesi restrukturiranja rudnika su trajali u prosjeku pet do šest godina. Kada se upustilo u daljnju analizu u rudnicima u FBiH, vidjelo se da je prirodni odliv jako realna mogućnost. Da se maltene u naredne dvije do tri godine 50 posto od tog broja prirodnim odlivom riješi. Odnosno, ljudi će steći uvjete za penzionisanje – kaže Husić.
Dodaje kako su svjesni da se mora ići u reorganizaciju rudnika.
Znamo da su neke članice Evropske unije izdvojile ogroman novac kada su radile prestrukturiranje i zatvaranje rudnika. Mislimo da ima kapaciteta da se to uradi kod nas. Nije strašno ući u taj proces, strašno je stanje u kome se nalazimo. Najgore bi bilo da se ništa ne uradi i da ostane kako jeste. Mora se preispitati funkcija koncerna, način na koji funkcioniraju rudnici u okviru koncerna. Posljednji podaci govore da imamo u Koncernu oko 8.200 zaposlenih radnika, a u rudniku Banovići oko 3.000 ljudi. Tačnije 11.200 zaposlenih u rudnicima u FBiH – govori Husić.
Kaže da od ukupnog broja uposlenih u rudnicima, 20 posto otpada na administraciju.
Nekada se na 21 radno mjesto javljalo do 1.000 kandidata, a danas…
Moramo imati administraciju, službe. Period od 2002. do 2009. godine je bila crna rupa, kada smo imali neselektivan prijem radne snage gdje je bio odnos katastrofalan, bukvalno u administrativnom aparatu između 35 i 40 posto zaposlenih. Od 2009. godine situacija je drugačija i niko se u rudnicima ne može zaposliti bez saglasnosti Elektroprivrede BiH, odnosno, Vlade FBiH – kazao nam je Husić.
Na kraju se osvrnuo i na sve manju zainteresiranost za rad u rudnicima kada je riječ o podzemnim kopovima.
Mi smo sada imali u rudniku Kreka otvoren konkurs za 19 radnih mjesta u objektu sa podzemnom eksploatacijom, a gdje se prijavio 21 kandidat. Znate li koliko se prije pet-šest godina znalo prijaviti? Po 500 do 1.000 kandidata na 19 mjesta! Stiče se utisak da ako bismo danas za rudnik Kreka u Tuzli raspisali konkurs za određen broj radnih mjesta za podzemnu i nadzemnu eksploataciju, sigurno za podzemnu ne bi bio dovoljan broj zanteresiranih – rekao je Husić.
