Nekadašnji krajiški prehrambeni gigant Agrokomerc, 23 godine nakon rata, pod staranjem vlasnika Vlade entiteta Federacija Bosne i Hercegovine, koja ga neuspješno pokušava spašavati primjenom Zakona o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava u Federaciji i urađenom revalorazaciijom s ciljem prikrivanja gubitaka, u matičnoj državi mogao bi uskoro otići u stečaj. Gubici ove firme su višestruko iznad visine kapitala i stanje postaje sve teže.
U susjednoj Hrvatskoj, ako je suditi po nedavno usvojenom Zakonu kojim ova država imovinu bh. vlasnika može dati na korištenje do 30 godina, ogromna imovina Agrokomerca bila bi izgubljena.
Iz Agencije za privatizaciju Federacije ističu kako je do sada u posjed Agrokomerca vraćeno pet nekretnina u Karlovcu. Od vraćenih, jednu nekretninu Agrokomerc izdaje pod zakup te po tom osnovu ostvaruje prihod u iznosu od 400 eura mjesečno. Istovremeno, Agencija za privatizaciju Federacije plaća komunalne naknade Gradu Karlovcu za ove objekte.
Advokati, sudovi, krivične prijave, prodaje
“Vrijednost ovih nekretnina je tokom 2011. i 2012. godine vještačena po vještaku građevinske struke te je do sada u više navrata objavljivana prodaja. Prodaja ovih nekretnina, s obzirom na utvrđenu cijenu, bila je neuspješna. Agencija za privatizaciju Federacije namjerava u narednom periodu angažirati ovlaštenog sudskog procjenitelja, koji bi ponovo izvještačio predmetne nekretnine i utvrdio njihovu realnu tržišnu vrijednost”, kaže direktor Agencije za privatizaciju Federacije Amer Bekrić.
Kao poseban problem Bekrić navodi u Rijeci i Karlovcu formirano preduzeće Agrokomerc, čiji su osnivači Fikret Abdić i njegov sin Ervin. Otac i sin su imali i druge firme koje su navodno davale pozajmice Agrokomercu u Rijeci i Karlovcu.
“S obzirom da ove pozajmice nisu vraćane, Fikret Abdić i njegova porodica su prisvojili imovinu koja je prikazana kao imovina Agrokomerca. Tu mislim na ‘Vilu Volosko’, kod Opatije, zemljište, šume i poslovni prostor u Maljevcu, kao i jedan stan i poslovni prostor u Karlovcu. Za povrat nekretnina Agrokomerca iz Velike Kladuše Agencija za privatizaciju Federacije vodi sporove protiv preduzeća koja je osnovala porodica Fikreta Abdića”, dodaje direktor Agencije za privatizaciju Federacije.
Tokom rata su robne rezerve države Hrvatske koje su bile smještene u magazinima Agrokomerca u Velikoj Kladuši otuđene, pa su Robne rezerve Hrvatske zasnovale hipoteku nad zemljištem i farmama krava pod imenom Batnoga I i Batnoga II. Agencija za privatizaciju Federacije je protiv Fikreta Abdića podnijela dvije krivične prijave Državnom odvjetništvu u Rijeci, od kojih je jedna odbačena zbog zastare, a za drugu je postupak u fazi provjeravanja navoda iz krivične prijave, podsjećaju iz Agencije za privatizaciju Federacije.
Bivši direktor: Bilo je svega
U ovoj federalnoj instituciji ne žele govoriti o advokatskim timovima koje je angažirao Agrokomerc, a koji su propuštali rokove tako da Agrokomerc izgubi nekretnine kao što su samoposluga u Zagrebu i restoran “Zagrebački plavi”, koji se nalazi na zagrebačkom stadionu Maksimir. Što se tiče advokata u Hrvatskoj, angažiran je samo jedan, koji je za posljednje tri godine koštao manje od 3.000 konvertabilnih maraka, (oko 1.500 eura), a radi na predmetu Astra Agrimex.
“Agencija za privatizaciju Federacije neće i nema prava mimo zakonskih procedura predviđenih Zakonom o javnim nabavkama angažirati dodatne advokate koji se ‘sviđaju’ pojedincima i koji bi svoje usluge naplaćivali iz sredstava Agencije za privatizaciju Federacije. O tome smo obavijestilii menadžment, kao i Upravni odbor Agrokomerca, koji je aktuelizirao ovo pitanje”, kaže prvi čovjek ove institucije, čiji advokati i Agencija za privatizaciju Federacije ne mogu utjecati na dinamiku rada sudova u Hrvatskoj.
Bivši direktor Agrokomerca Ekrem Šarić sjeća se da je 2009. godine stavio van snage sve advokatske punomoći koje se davane od ranijih direktora za navodno vraćanje imovine Agrokomercu u posjed, ne samo u Hrvatskoj, uz opasku “bilo je svega”. Poslovanja nekih ranijih direktora Agrokomerca predmet su istražnih radnji nadležnih tužiteljstava.
“Povrat imovine Agrokomerca traje ‘sto godina’. Od 1995. godine bilo je velikih problema, punih 14 godinaje bila je ‘siva zona’, bilo je advokatskih punomoći ‘koliko hoćeš’. Sada je to sve uredno i ide preko Agencije za privatizaciju Federacije. U konkretnim slučajevima, kada se advokat pojavi na hrvatskom sudu oko rješavanja imovinsko-pravnih odnosa u vezi neke nekretnine Agrokomeca, sud traži punomoć i Agrokomercu je advokatu koga je angažirala Agencija za privatizaciju Federacije davao punomoć, jer briga hrvatske sudije za naše zakone, po kojima je Federacija Bosne i Hercegovine formalno-pravno vlasnik Agrokomerca i drugih kompanija s državnim kapitalom; oni traže vlasnika-firmu”, objašnjava Šarić.
Porodica Fikreta Abdića u ‘Vili Volosko’
Njegovo mišljenje je da je Zakona donesen u Hrvatskoj ima i opravdanja, jer su brojni objekti koji se “vode” kao bh. vlasništvo u ruševnom stanju i iritiraju građane u susjednoj državi, posebno u dalmatinskim gradovima.
Bivši Agrokomercov direktor, koji odlično zna šta se od imovine u Hrvatskoj “vodi” na ovoj kompaniji, smatra da će teško biti dokazati da je Agrokomerc, recimo, suvlasnik dubrovačkih hotela “Belvedere” i “Vrtovi sunca”. Nigdje u dokumentaciji Agrokomerca nema papira o vrsti vlasništva, osim Samoupravnog sporazuma o udruživanju rada i sredstava od 2. 11. 1984. godine u slučaju hotela “Belvedere” i saznanja da je Agrokomerc na isti način udružio sredstva za hotel “Vrtovi sunca”. Sličan primjer je i kod nekretnine Centar za medicinsku rehabilitaciju i turizam Topusko, gdje postoje Samoupravni sporazum od 2. 12. 1984. godine i aneks tog sporazuma; i ništa više.
Direktor Bekrić navodi kako je imovina Agrokomerca u Hrvatskoj, ona u Zagrebu i Karlovcu te “Vila Volosko”, u upotrebljivom stanju. U “Vili Volosko” živi porodica Abdić, dok su nekretnine u Maljevcu, Cetingradu, Rijeci i farme Batnoga I i Batnoga II devastirane.
Još jedan problem dodatno komplicira slučaj imovine Agrokomerca u Hrvatskoj. Općinski sud u Bihaću i stečajni sudija Aladin Bajrić izdali su rješenje o imenovanju privremenog stečajnog upravnika, koji će provesti predstečajni postupak, nakon kojeg će sud odlučiti o stečaju, a po zahtjevu više povjerenika i predlagača. Privremeni stečajni upravnik Šefik Smlatić, u iščekivanju odluke suda, kaže da bi otvaranjem stečajnog postupka, koji je reguliran Zakonom o stečajnom postupku kao lex specialis, bila obuhvaćena sva imovina Agrokomerca u Bosni i Hercegovini i inozemstvu, kao i prava koja ima stečajni dužnik.
Za šest godina gubitak 35 miliona eura
“Pokrenuo bi se složeni mehanizam, koji bi išao tragom utvrđivanja postojanja imovine, ali i zakonitosti postupaka kod njene prodaje. A toga je kada je u pitanju imovina Agrokomerca bilo izvan svake mjere i u tome su učestvovali mnogi – od organa upravljanja, do pojedinaca u izvršnoj vlasti”, kaže Smlatić.
Davno posrnuli prehrambeni div nije se uspio vratiti u poslovne tokove i do danas je uglavnom iznajmljivao imovinu i živio od kirija, dok su se dugovi gomilali. Tako je u posljednjih šest godina ostvaren gubitak od 70,3 miliona KM (oko 35 miliona eura). Istovremeno, najvitalniji dio Agrokomerca, Mesna i Prehrambena industrija, prodat je kupcu AC Food, koji je dio AS Grupacije.
I tada su pravni i stručnjaci za državnu imovinu postavljali pitanje šta će biti s ostatkom imovine ove firme u Bosni i Hercegovini i inozemstvu, s obzirom da je vladalo mišljenje da se pod plaštom novih ulaganja u Agrokomerc, kako su najavljivali novi vlasnici, krije opasnost da se na taj način dođe do imovine velikokladuške kompanije u Hrvatskoj i drugim zemljama regije. Jer Agrokomerc, osim u Hrvatskoj, ima nekretnine u Srbiji, Sloveniji, Crnoj Gori, Makedoniji i Austriji.
Krimen zbog slučaja ‘Krajinapetrol’
Ako se složimo da smo za stanje ove kompanije u Bosni i Hercegovini ‘sami krivi’ (da ne uvlačimo u krivnju opće tranzicijske i druge okolnosti), krimen za stanje Agrokomerca u Hrvatskoj ‘ide na dušu’, opet, najviše bh. institucijama, koje nisu uspjele sa susjednom državom napraviti ugovor o imovinsko-pravnim odnosima.
Stav Hrvatske je da Sporazum o pitanjima sukcesije između država nasljednica bivše SFRJ (Službeni glasnik Bosne i Hercegovine, broj 43/01) iz Aneksa G, kao pravni okvir za rješavanje zahtjeva imovinsko-pravne prirode, nije dovoljan, pa su se od 1997. godine preko državnih delegacija vodili pregovori sve do 2009. godine, ali ugovor nije zaključen.
Bosna i Hercegovina je 2005. godine bila na pragu sačinjavanja ugovora s Hrvatskom, ali je to zaustavio bh. entitet Republika Srpska, zbog slučaja ‘Krajinapetrol’.
Vlasti RS-a nisu dozvolili INA-i da uđe u posjed svog vlasništva, kako je to bilateralnim ugovorom predviđeno.
Godine 2016. Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine dalo je saglasnost na Okvirni plan aktivnosti članova zajedničkih tijela i članova pregovaračkih timova za provedbu Sporazuma o pitanjima sukcesije, koju je izradilo Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine.
Hrvatska strana nikada nije željela prihvatiti bezuvjetnu primjenu Sporazuma o pitanjima sukcesije koju je nudilo Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine.
Rifat Dolić i protestne note
Tadašnji zastupnik Demokratske narodne zajednice Bosne i Hercegovine u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Rifet Dolić je 2009. godine tražio od tadašnjeg predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Nikole Špirića i ministra vanjskih poslova Svena Alkalaja da se hitno poduzmu radnji na zaustavljanju nezakonitog otuđivanja imovine Agrokomerca u Hrvatskoj.
I godinu ranije Dolić je od ove dvojice tražio da se upute protestne note vladama Hrvatske i Srbije zbog krađe Agrokomercove imovine.
Tada je upućena protestna nota Srbiji, ali ne i Hrvatskoj.
Dolić je kao argumente za nastavak nezakonitog otuđivanja imovine Agrokomerca u Hrvatskoj naveo rješenje Općinskog suda u Splitu od 3. decembra 2008. godine u korist Astra Agrtmex d.d, Sesvete, Ulica Karlovačka 46, kojim su nezakonito oduzeta tri poslovna prostora Agrokomerca u Splitu, ukupne površine od 204 metara kvadratnih i vrijednosti veće od milion KM (oko 500.000 eura).
Također, Trgovački sud u Zagrebu je 21. januara 2008. godine donio zaključak, bez dopuštenog pravnog lijeka, kojim se u korist Astra Agrimexa 16. i 17. februara zakazuje preuzimanje poslovnog prostora Agrokomerca u poslovnom tornju “Zagrepčanka”, Savska cesta 41, ukupne površine 451,56 metara kvadratnih i vrijednosti oko četiri miliona KM (oko dva miliona eura).
Dolić je navodio da je predmet sudskog spora po osnovu kojeg se nezakonito oduzima imovina Agrokomerca u Hrvatskoj nepostojeće potraživanje Astra Agromexa iz ratnog perioda.
