U intervjuu za Fenu, nakon što je Finska 1. jula preuzela šestomjesečno predsjedavanje Vijećem Evropske unije, ambasador je ocijenio da se to događa u vrlo zanimljivom trenutku kada su evropski lideri usaglasili stratešku agendu za period od 2019. do 2024. godine koji će pratiti program finskog predsjedavanja.
Govoreći o proširenju EU naglasio je kako je posvećenost osnovnim evropskim vrijednostima od suštinskog značaja za sve partnere koji teže članstvu u EU.
- Pregovori se nastavljaju sa Srbijom i Crnom Gorom. Turska kao zemlja kandidat ostaje ključni partner EU u mnogim oblastima. Cilj tokom našeg predsjedavanja je ostvariti zaključke Vijeća o otvaranju pregovora o članstvu s Albanijom i Sjevernom Makedonijom do oktobra i o statusu kandidata Bosne i Hercegovine. Trebamo razgovarati o našim odnosima s Kosovom, težeći ka bližim vezama sa EU - dodao je.
Finski ministar vanjskih poslova Peka Havisto (Pekka Haavisto) nedavno je izjavio da Finska pozdravlja napore na integraciji zemalja zapadnog Balkana, koji se nalazi u samom srcu evropskog kontinenta. Međutim, istovremeno je podsjetio da je put ka članstvu dug, a pristupni pregovori mogu trajati godinama, svaka zemlja se zasebno prati da bi se procijenio napredak koji ostvaruje, ali moraju se preduzeti koraci i osigurati da proširenje jača čitavu Uniju.
Kada je u pitanju šestomjesečno predsjedavanje, ambasador Piponen dodaje da je program predsjedavanja Finske ambiciozan i istinski evropski uz promoviranje evropskih interesa umjesto nacionalnih, prenosi Avaz.
Slogan finskog predsjedavanja je "Održiva Evropa - održiva budućnost", budućnost koja mora biti socijalno, ekonomski i ekološki održiva, a jedan od prioriteta bit će jačanje pozicije Evropske unije kao globalnog lidera u klimatskim akcijama.
Također, prioriteti će biti jačanje zajedničkih vrijednosti i vladavine prava, učiniti EU konkurentnijom i društveno inkluzivnijom te zaštititi sigurnosti građana na sveobuhvatan način.
Međutim, ključni prioritet finskog predsjedavanja, ističe ambasador, je globalno vodstvo EU u klimatskim akcijama, što znači posvetiti se postizanju klimatske neutralnosti do 2050. godine.
- Naš cilj je da Evropsko vijeće postigne dogovor o osnovnim elementima ovog plana do kraja 2019. godine. Kao što je finski premijer Anti Rine (Antti Rinne) izjavio, prošlo je vrijeme za "da, ali" politiku kada se radi o borbi protiv klimatskih promjena. Kako bi bila primjer, Finska je postavila još ambiciozniji cilj za sebe, klimatsku neutralnost do 2035. godine - pojasnio je Piponen.
On je istakao da je evropska priča o uspjehu utemeljena u demokratskim institucijama, ljudskim pravima i vladavini prava, a to su vrijednosti koje su države članice EU preuzele kao dio članstva.
U tom kontekstu, Finska želi poboljšati i ojačati set alata EU za vladavinu prava te Piponen dodaje da EU mora biti sposobna vjerodostojno braniti multilateralni sistem zasnovan na pravilima i međunarodne institucije za ljudska prava i omogućiti svojim građanima da uživaju u miru i jednakim pravima.
Osim toga, napomenuo je, teži se izgradnji konkurentne i socijalno uključive Evropske unije. Postizanje jedinstvenog tržišta, slobodne trgovine zasnovane na pravilima i najnovijih regulacija visokog standarda elementi su koji čine Uniju kolektivno konkurentnom.
On podsjeća da su temelji Evropske unije položeni na podijeljenom kontinentu opustošenim ratom te je od samog nastanka Unije cilj bio da promovira mir i stabilnost.
Stoga, mišljenja je Piponen, u izazovnom geopolitičkom okruženju EU treba učiniti mnogo više na jačanju evropske sigurnosne i odbrambene saradnje kako bi zaštitila svoje građane i ojačala ulogu EU kao pružaoca sigurnosti.
Neophodno je, smatra ambasador, zaštititi same temelje evropskih integracija - mir, sigurnost, stabilnost, demokratiju i prosperitet te je izrazio uvjerenje da EU može djelovati zajedno i braniti zajedničke vrijednosti da bi se uhvatila u koštac s trenutnim izazovima.
Nerezidentni ambasador Finske za BiH Risto Piipponen osvrnuo se na bilateralne odnose između dvije zemlje podsjećajući da su oni dobri i da traju od 29. decembra 1994. godine. Nedavno su ti odnosi podstaknuti na visokom nivou, ali ocijenio je da postoji prostor za dalji razvoj posebno u području ekonomske saradnje, a evropska integracija Bosne i Hercegovine utire put i za jačanje bilateralnih odnosa sa zemljama članicama EU.
Finska je predsjedavanje EU preuzela od Rumunije, a 1. januara naredne godine predat će ga Hrvatskoj. Ovo je treći put da je Finska na čelu Vijeća EU, koje okuplja ministre država članica i radi na različitim oblastima od poljoprivrede do vanjskih i unutrašnjih poslova.
