Poslodavcima u Bosni i Hercegovini jedan od najvećih problema predstavlja nedostatak stručne radne snage, zbog čega se okreću inostranom tržištu u potrazi za radnicima.
Njihove procjene su da na bh. tržištu nedostaje skoro 30.000 radnika. Zbog toga su poslodavci tražili od nadležnih državnih organa definisanje kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih radnika. Zapelo je kod Vijeća ministara, a s obzirom na to da su u oktobru izbori, teško je očekivati da se nešto konkretno desi u narednih nekoliko mjeseci.
- Naša želja je da Vijeće ministara poveća ove kvote. Ja sam sasvim siguran, kada bi se liberalizirao uvoz radne snage, da to zaista bude tako, da bismo mi već vrlo brzo mogli uvesti od 20.000 do 30.000 radnika na nivou BiH - kazao je nedavno Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca bh. entiteta Federacija BiH.
Osim što bi začepili kadrovske rupe, poslodavci skoro u pravilu u slučaju angažovanja stranih radnika mogu računati na uštedu jer su njihove plaće niže od domaćih radnika. Gdje je tu interes države, da li bi došlo do smanjenog punjenja budžeta? Naime, strani radnici u BiH, uostalom kao svugdje u svijetu, štede, novac šalju porodicama u domovinu, minimalno troše...
Prof. dr. Željko Šain sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu smatra da je BiH i njena ekonomija dio globalnih procesa.
- Migraciona kretanja su očita, to je nezaustavljivo. Vratimo se izvornoj ekonomiji, samo rad stvara dodatnu vrijednost za razvoj društva. Nažalost, naša privreda suočena je sa velikim odlivom mladih, produktivnih i obrazovanih ljudi i to se mora nadomjestiti. U suprotnom, stagnirat će što će biti loše za kompletnu državu - kaže Šain za Faktor.
Ističe kako treba podržati poslodavce.
- Ponavljam, ne smije se stagnirati, kontinuitet plasiranja proizvoda i usluga na domaćem i inostranom tržištu mora se održavati. Naravno, ne smije se dešavati da primamo problematične osobe i one koje bi potencijalno mogli kršiti zakon. A to što strani radnici novac u najvećoj mjeri šalju porodicama u njihovim domovinama, pa to je praksa koju Bosanci i Hercegovci na Zapadu rade decenijama. Blizu tri miljarde KM stiže u BiH iz Njemačke, Austrije, Francuske...
To je suvereno ljudsko pravo na koji način će radnik raspolagati zarađenim novcem - kaže Šain.
