U ponedjeljak je potpisana tzv. "Batumska deklaracija zemalja Crnog mora" između Ukrajine, Moldavije i Gruzije. Ona precizira da će te tri zemlje uspostaviti bolje odnose između sebe u odnosu na protok robe, ljudi i usluga i da će paralelno nastaviti svoj put prema Evropskoj uniji.
Ekonomski analitičar Draško Aćimović za naš portal kaže kako je već ranije, a prije Macronove izjave o promjeni sistema pristupnih pregovora, najavio nešto slično te podvukao da se stvara novi "sistem EU puta" na bazi regija.
"Upravo je i ova regija tri zemlje Crnog mora, poput Malog ili Balkan Šengena, koji je formiran, a u koji BiH i Kosovo ne žele da pristupe, iako se Kosovo u Washingtonu obavezalo na to, ono o čemu se govorilo već prije nekoliko godina u određenim krugovima i nije bila tajna. Sada je došlo do ubrzanja tih procesa. Ako analiziramo ovu novu grupu, vidimo da i tu ima mnogo razlika i da će biti problema, ali to je put kojim su prošle i Višegradska grupa i Skandinavska grupa i Baltička grupa prije svog zajedničkog ulaska u EU", kaže on.
Kaže kako je to veliki test i za te zemlje i za Evropu.
"Na prvom mjestu ove regije trebaju pokazati da mogu uspostaviti evropske vrijednosti poštujući ljudska prava, teritorijalni integritet i raditi zajednički na glavnoj temi, a to je suzbijanje kriminala i korupcije, što je postalo problem broj jedan u svim zemljama i Balkana i Crnog mora. Ovaj način tzv. 'duplog testa za EU' je za građane i privredu od ogromne važnosti, međutim za političare koji vladaju na stvaranju tenzija, blokada i kriminala, ove inicijative su problem i oni rade sve da one ne zažive", smatra on.
Uskoro ćemo vidjeti realizaciju projekata ove tri zemlje Crnog mora i vjerovatno će se potpisati isti prvi koraci kao između Albanije, Srbije i Sjeverne Makedonije.
"Nažalost, u BiH imamo veliki problem ako građani dozvole i dalje da se njima manipuliše i ne dozvoljava pristup Balkan Šengenu, koji je podržala i međunarodna zajednica (Vašingtonski potpis između Beograda i Prištine) i donio bi milijarde eura u ekonomske projekte kojima bi se pokrenula privreda i zaustavio odlazak radnosposobnog stanovništva u inostranstvo", kaže on.
Dodaje da, ako se ne uključimo 28. jula na samitu zemalja Balkanske grupe, druge zemlje neće čekati, već će iskoristiti novac za sebe, a BiH će imati i dalje samo situacije poput ovih u pandemiji, gdje je BiH zbog korupcije i nerada vlasti bila druga na svijetu po broju umrlih. Imat ćemo i dalje situaciju da slijeću samo avioni humanitarne pomoći iz svijeta, jer vlast ne želi napredak i odlučila je da žrtvuje narod uzvikujući parole o patriotizmu prateći građane na odlasku u druge zemje po vakcine, lijekove i posao", zaključio je on.
Šefovi država Pridruženog trija, kako su nazvani u Briselu, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski i predsednice Gruzije i Moldavije Salome Zurabišvili i Maja Sandu poptisali su deklaraciju o evropskim integracijama.
"Potvrđujemo svoju nepokolebljivu odanost nastavku procesa integracija u Evropsku uniju (EU) sveobuhvatnim reformama koje su usmjerene na jačanje naših demokratskih institucija i postepeno približavanje našeg zakonodavstva u relevantnim oblastima ključnim elementima prava EU", navodi se u dokumentu usvojenom na sastanku u ponedjeljak u gruzijskom gradu Batumi.
U dokumentu se dodaje da Gruzija, Moldavija i Ukrajina, kao evropske države koje poštuju evropske vrijednosti i odane su njihovom unapređenju, mogu podnijeti zahtjev za pristupanje EU.
Tri zemlje također izražavaju spremnost na saradnju s EU na polju zajedničke sigurnosti i odbrambene politike, uključujući suzbijanje hibridnih prijetnji, jačanje cyber otpornosti, borbu protiv dezinformacija i razvoj platformi za saradnju s relevantnim agencijama i službama EU, navodi se u saopćenju Ukrajinske ambasade u Beogradu.
"Spremni smo da radimo s EU na mirnom rješavanju sukoba (u regionu) i osiguravanju trajnog mira, stabilnosti i bezbjednosti u regionu, uključujući jačanje uloge i učešća EU", dodaje se u saopćenju.
Foto: Civil.ge
