Izneseni zaključci su zapravo mahom bili zahtjevi upućeni prema samom PD-u PFBiH, ali i prema višim nivoima vlasti. Na kraju ih je usvojeno pet: Zastupnički dom traži od Vijeća ministara BiH da hitno izradi strategiju upravljanja migrantskom krizom u BiH, osuđuju se svi oblici govora mržnje, od Parlamenta BiH i Vijeća ministara BiH se traži da se u saradnji sa svim policijskim i sigurnosnim agencijama u zemlji dodatno angažuju u zaštiti državne granice BiH, potom se zahtijeva od Vlade FBiH da iz tekućeg granta dodijeli četiri miliona KM za potrebe zdravstva i uspostavljanje povoljnog stanja sigurnosti u USK-u, te od VMBiH i PSBiH da pokrenu proceduru izmjene i dopune Zakona o strancima, u dijelu koji se odnosi na ograničenje broja osoba koje mogu zatražiti azil u BiH, piše Oslobodjenje.
Tempirana bomba
Pažnju su tokom diskusije izazvale posljednje dvije tačke, od kojih je deseta diskriminatorna i sigurno neće biti provedena u djelo. Naime, u njoj se od Vlade FBiH traži da donese odluku o zabrani vršenja usluga javnog prevoza migranta na području cijele BiH.
Na ovu tačku je najžešće reagovao zastupnik Naše stranke Mirsad Čamdžić, koji je upozorio na diskriminatornu prirodu ovog zahtjeva, te je podsjetio da su i građani BiH nekoć bili izbjeglice, zbog čega bi trebali imati više empatije prema ovim ljudima. Deveta tačka se odnosi na problem mnogo širi od migrantske krize - raspodjelu sredstava od javnih prihoda u FBiH. Na zahtjev Hamdije Abdića iz SDA, predstavnici USK-a su u ovoj tački pozvali Vladu Federacije da po skraćenoj proceduri u što kraćem roku uputi Izmjene i dopune Zakona o pripadnostima javnih prihoda u FBiH, koji će biti primjenjiv samo u trajanju migrantske krize. Čamdžić se začudio ovako formulisanom prijedlogu, retorički se zapitavši: “Zašto da se primjenjuje samo u trajanju krize kad bi tako trebalo biti uvijek”.
Nihad Čolpa iz Građanskog saveza je imao zamjerku na drugi zaključak u kojem je od Vlade RS-a i MUP-a RS-a zatraženo da u koordinaciji s Ministarstvom sigurnosti BiH i Graničnom policijom BiH uspostave veći angažman u zaštiti državne granice između BiH i Srbije, te zabrane transport migranata preko teritorije RS-a u Krajinu.
- Zaključak broj dva je podvala. MUP RS-a nema nikakve nadležnosti nad granicom. Mi takav prijedlog nećemo podržati, naveo je Čolpa na svom Facebook profilu.
Sjednici su prisustvovali i predstavnici kantonalnih vlasti, koji su kroz panične komentare odslikali trenutnu situaciju u Krajini.
Obraćajući se zastupnicima, premijer USK-a Mustafa Ružnić istakao je da je situacija alarmantna, da svakoga dana dolazi nekontrolisan broj migranata. Ministrica zdravstva USK-a Nermina Ćemalović kazala je da oni nemaju kontrolu nad migrantima.
Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić smatra da imaju tempiranu bombu, koja može pući svakoga dana.
- Građani su na ivici. Mnogi odlaze iz grada jer nisu sigurni. Baš zato, sigurnost ovog grada je najvažnija, istakao je Fazlić.
Iz Službe za poslove sa strancima BiH naglasili su da i oni imaju probleme i da su dali maksimum. Granična policija BiH također je imala svog predstavnika na sjednici.
- Od 1. aprila je uposleno novih 100 policijskih službenika u Graničnu policiju, a u toku je konkurs za osposobljavanje 130 polaznika, čije bi školovanje trebalo početi u junu, kazao je pripadnik GP-a Naim Pidro.
Graničnoj policiji trenutno nedostaje još 358 službenika, dodaje Pidro, a nije zgorega podsjetiti bh. javnost da je direktor GP-a Zoran Galić kritikovan jer je tek sredinom prošle godine zatražio dodatne kadrove.
Replike Boškoviću
Rasprava o rješenjima za migrantsku krizu u jednom trenutku je skrenula sa glavnog toka, kada je Mladen Bošković (koalicija predvođena Hrvatskom demokratskom zajednicom BiH), pozivajući se na javljanje stanovnika s terena, problematizirao namjeru da centar za zbrinjavanje migranata bude građen izvan urbanog dijela Bihaća, gdje većinom živi katoličko življe.
Uslijedio je niz replika Boškoviću, u kojima je optužen da zajednički problem svodi na etnički. Dobar dio rasprave je potrošen i na procjenjivanje pitanja nadležnosti, pri čemu su pojedini poslanici iznijeli stav da je ovaj problem u nadležnosti državne vlasti.
Nakon pauze i usaglašavanja zaključaka u kojem su učestvovali šefovi klubova i predstavnici vlasti iz USK-a pristupilo se glasanju. Uz gore pomenutih pet zaključaka, poslanici su usvojili i Rezoluciju Zastupničkog doma PFBiH povodom presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove.
