Ona je doputovala u Srbiju nakon početka ruske agresije. Dvije godine nakon potpisivanja peticije prijeti joj protjerivanje iz zemlje, jer joj je oduzeta boravišna dozvola.
"Nisam aktivista, ali jesam potpisala antiratno pismo kada je ruska agresija u Ukrajini tek počela. Nisam mogla samo da šutim o tome. Dakle, samo sam stavila svoje ime na otvoreno pismo gdje je rečeno da je rat zločin i da se svi moramo ujediniti da ga zaustavimo", rekla je Koposova za AP News.
Koposova nije sama. Srbija je posljednjih godina otvorila granice za desetine hiljada Rusa koji bježe od ruskih vlasti. Ruski prodemokratski aktivisti u Srbiji sada kažu da se najmanje desetak ljudi nedavno suočilo sa zabranom ulaska ili im je oduzeta boravišna dozvola na osnovu toga da predstavljaju prijetnju po sigurnost Srbije.
Najmanje osmero drugih se plaši da javno govori o svojim pravnim problemima sa srpskim vlastima, strahujući da bi to moglo samo da ugrozi njihovu šansu da ostanu u zemlji zajedno sa svojim porodicama, kažu ruski antiratni aktivisti.
"Bilo je veoma iznenada, veoma šokantno", rekla je Koposova o trenutku kada je dobila nalog za proterivanje, u kojem nije objašnjen razlog mjere, samo je izjavila da ona predstavlja "prijetnju nacionalnoj sigurnosti" i da mora da napusti zemlju u roku od 30 dana.
Ona i njen suprug izgradili su modernu kuću na zemljištu u udaljenom selu van Beograda gde žive sa dvoje djece, od 6 i 14 godina, koja pohađaju lokalnu školu i predškolsku nastavu.
Aktivisti za ljudska prava kažu da problemi sa boravkom ukazuju na blisku vezu između autoritarizmu sklonog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, i ruskog lidera Vladimira Putina, uprkos formalnom nastojanju Srbije da uđe u EU.
Vučić je odbio da se pridruži sankcijama Zapada protiv tradicionalnog saveznika, dok je dozvolio moskovskim propagandnim kućama kao što su RT i Sputnjik da šire svoj narativ po Balkanu.
"Vlasti u Beogradu i vlasti u Moskvi su politički veoma bliske", rekao je Predrag Petrović, koordinator istraživanja u Beogradskom centru za sigurnosnu politiku, nezavisnom think-tanku koji je od MUP-a tražio objašnjenje o mjerama protiv Rusa.
Dodao je da su ovi ljudi predstavljaju veliku prijetnju režimu u Moskvi, te da su zbog toga meta srbijanskih vlasti.
Peter Nikitin, jedan od osnivača prodemokratskog Ruskog demokratskog društva, prošlog ljeta je proveo dva dana na beogradskom aerodromu kada mu je oduzeta dozvola za ulazak, iako mu je žena Srpkinju i već sedam godina živi u Srbiji. Nikitinu je kasnije dozvoljeno da uđe u zemlju, ali je u toku pravna procedura u vezi sa njegovim dokumentima o boravku.
"Ne sumnjam da se to radi po direktnom naređenju Rusije, bilo preko ambasade ili direktno iz Moskve", insistira Nikitin, čija je grupa također organizovala proteste protiv rata u Ukrajini i demonstracije tražeći slobodu za političke zatvorenike, uključujući nedavno preminulog Alekseja Navalnog.
Bivši šef Državne bezbjednosti Srbije Aleksandar Vulin, koga su SAD sankcionisale zbog pomaganja ruskom "malignom" utjecaju na Balkanu, nedavno je dobio odlikovanje Federalne službe bezbjednosti Rusije za blisku saradnju dvije obavještajne agencije. Vulin je navodno bio umiješan u prisluškivanje istaknutih ruskih opozicionih aktivista koji su se sastali u Beogradu uoči rata u Ukrajini i koji su kasnije zatvoreni u Rusiji.
Za Koposovu, odluka srpskih vlasti da je izbace iz zemlje znači da bi ona i njena porodica mogli izgubiti sve ako njena žalba bude odbijena.
Porodica ne može da se vrati u Rusiju jer su prodali svu svoju imovinu, sada su označeni kao protivnici režima, a njen muž bi mogao da bude pozvan u vojsku da se bori u Ukrajini, rekla je Koposova.
"Ova kuća je naša jedina kuća, jedina kuća koju imaju naša djeca", rekla je sa suzama u očima.
