"Oni su velika sila koja ima svoje interese i koja ovdje vuče poteze koji su meni nerazumljivi ili koji nisu baš sasvim u našu korist. Tako da mislim da je ta veza sa Rusijom ipak jedan pravi mit", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) reditelj Goran Marković.
On navodi da nikada nije shvatao opsjednutost nekom ruskom dobrotom "koja nema baš sasvim uporište u historiji i u onome što se zbivalo", prenosi RSE.
Tokom susreta u Beogradu predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je, navodeći da su Srbija i Rusija iskreni prijatelji, rekao da je "Rusija uvijek mogla da računa da ima saveznika u Srbiji". Takođe je, zahvaljujući se Putinu na podršci Rusije u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, obećao da će se prije svakog rješenja za Kosovo posavjetovati sa predsjednikom Putinom.
"Kada je u pitanju Kosovo, Srbija smatra Rusiju kao glavnog zaštitnika da se ne desi nešto što ona ne bi željela jer računa na njenu snagu i uticaj. EU se u pregovorima Beograda i Prištine pokazala kao pasivna, neefikasna. Tu se sada otvara prostor da se dogovaraju dvije velike sile, Rusija i Amerika, možda i oko samog rješavanja problema Kosova, tu bude namirivanja nekih drugih interesa", ocjenjuje Aleksandar Popov, direktor nevladinog Centra za regionalizam.
I dok pitanje Kosova očigledno približava Srbiju Rusiji, za Moskvu je, čini se, bitan odnos zvaničnog Beograda prema NATO-u.
Čvrst stav Srbije da se neće priključiti toj vojnoj alijansi, prema mišljenju vojnog analitičara Aleksandra Radića, vjerovatno je i ključni element kada je u pitanju odnos Rusije prema Srbiji. To je, kako ističe, naročito upadljivo nakon što je Crna Gora ušla u NATO, Makedonija, praktično, stala na vrata te Alijanse, a BiH pripremila prvi godišnji akcioni plan za pridruživanje.
"To je atmosfera u kojoj je sada samo srpski faktor ostao neka vrsta mostobrana Rusije na prostoru Zapadnog Balkana", kaže on.
Radić ističe i da je za Rusiju, situacija na Balkanu sada "jedan od elemenata u političkoj trgovini sa Zapadom".
"Srbija, sa svojim modelom vojne neutralnosti koji se u praksi pretvara u otvoreno koketiranje čas sa jednom, čas sa drugom stranom, u ovom trenutku je, na žalost, predmet potencijalne trgovine između uticaja velikih sila i mi smo nažalost moneta za potkusurivanje. Mislim da je riječ o situaciji koja, na kraći rok, odgovora Rusiji, jer Rusija brani, prije svega, svoje granice i svoje bliže okruženje, a mogućnost da imaju mostobran na Balkanu u koji malo mora da se uloži, a mnogo se može dobiti - i politički i finansijski - naravno, vrlo je iskoristiva. To, zapravo, mislim da je obrazloženje za stav koji ima Rusija", ocjenjuje Radić.
Ima nekoliko tačaka gdje Srbija, koja je započela proces pregovaranja o priključenju sa Evropskom unijom, iskazuje sličan interes kao Rusija na Balkanu, ocjenjuje Aleksandar Popov. On tako navodi da su se ti interesi poklopili u odnosu na Makedoniju i Crnu Goru, ali ipak iz različitih razloga.
Sagovornik RSE podsjeća da, za razliku od bliskih veza Beograda sa prethodnim vlastima u Makedoniji, to nije slučaj sa aktuelnom vladom Zorana Zaeva, podsjećajući da zvanični Beograd, na primjer, nije pozdravio sporazum između Skoplja i Atine o promjeni imena Makedonije. Slično je, navodi on, i sa Crnom Gorom sa kojom je u posljednje vrijeme došlo do "prepucavanja" najprije na crkvenom, pa onda i na državnom nivou. Što se Rusije tiče, po Popovu, glavni cilj bio je postavljanje brane na ulazak ove dvije zemlje u NATO.
Tokom posjete Srbiji Vladimir Putin je izdvojio vrijeme i za susret sa srpskim političarima iz regiona. Sreo se sa predsjedavajućim Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom i predsjednicom Republike Srpske Željkom Cvijanović.
"Bošnjačka strana formiranje vlasti uslovljava prihvatanjem NATO puta BiH, što mi odlučno odbijamo, tako da će primjena izbornih rezultata potrajati", rekao je, kako su prenijeli mediji, Dodik Putinu.
Putin se u Beogradu sreo i sa liderima opozicije iz Crne Gore, Andrijom Mandićem (Nova srpska demokratija) i Milanom Kneževićem (Demokratska narodna partija).
"Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, Srbija pokazuje interes da drži Republiku Srpsku kao neku svoju interesnu zonu. Vidimo da je (Milorad) Dodik, (srpski član Predsjedništva BiH) našao u Putinu glavnog zaštitnika. Jučer je čak bio i na svečanom ručku", kaže Popov.
Da li je Rusija zaista toliko moćna zaštitnica interesa Srbije? I šta je trebalo da predstavlja spektakl na dočeku Putina gdje su vlasti dovele veliki broj građana da ga pozdrave ispred Hrama Svetog Save. Oni su nosili njegove slike i transparente u kojima ga nazivaju bratom i od njega traže pomoć.
"Mi se oslanjamo na Rusiju kao jednog moćnog zaštitnika. Eto spriječili su izglasavanje Rezolucije u Savjetu bezbjednosti o genocidu u Srebrenici, pa nas štite oko Kosova. Međutim, Rusija nije spremna nikad da nešto jače zalegne iza interesa Srbije tako da je to više nalijeganje na onaj sentiment koji postoji kod nas, a to je rusofilija", zaključuje Popov.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je dan nakon Putinovog boravka izrazio zahvalnost ruskom predsjedniku na posjeti Srbiji i potpisanim sporazumima.
