“Najradikalniji bošnjački političar” u ovom trenutku je Kristijan Švarc-Šiling (Christian Schwarz-Schilling).
- Kad jednom povučete granice po etničkim linijama, kako možete spriječiti da Sandžak pripadne Bosni i Hercegovini, a Republika Srpska Srbiji? I šta će, onda, biti sa Sjevernom Makedonijom, koja je upravo riješila spor s Grčkom i koja bi se novim povlačenjem granica po etničkoj liniji našla pred novim problemom. Šta ako Albanci u Sjevernoj Makedoniji izraze želju da žive u etnički čistoj državi – upitao je nekadašnji visoki predstavnik u autorskom tekstu za “Deutsche Welle”.
Usamljeni glas
U Bosni i Hercegovini jedan od rijetkih koji upozorava na to šta se dešava u našem okruženju je Fahrudin Radončić, lider Saveza za bolju budućnost i delegat u Domu naroda Parlamenta BiH.
- Imamo jednu vrlo dramatičnu situaciju u BiH, imamo ujedinjavanje dva nacionalna bloka te vrlo turbulentnu situaciju u regionu. Vidjeli ste odnose Srbije, Kosova, Albanije, Grčke. Vidite da neko počinje da se igra prekrajanjem granica, vidimo da se naša zemlja nalazi pred velikim unutrašnjim turbulencijama – kazao je prije nekoliko dana Radončić.
S druge strane, Milorad Dodik, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata i trenutni predsjedavajući Predsjedništva BiH, koristi svaku priliku da govori o otcjepljenju. Kako je krenuo, ubrzo će mu povod za tu priču biti i kad mačka kihne u Sarajevu.
- Smatram da mi imamo ista prava kao i Kosovo - ustvrdio je gostujući u emisiji “Upitnik” na Radio televiziji Srbije.
Dodik je detaljno elaborirao političku platformu kojom bi ostvario samostalnost manjeg bh. entiteta. Isticao je da se radi o reakciji na brojna “poniženja” koje su Srbi doživjeli i doživljavaju od Zapada te od Bošnjaka, Albanaca... Dodik je upozorio i da je parlament entiteta RS dva dana nakon što je izglasana Deklaracija o nezavisnosti Kosova donio rezoluciju kojom je “za sebe rezervirao ista prava”.
- I to smo rekli prije više od 10 godina – istaknuo je Dodik u “Upitniku”.
U istom tom Beogradu gdje je govorio, vrh Srbije sve je otvorenije naklonjen komadanju BiH. I to čak i nije novost.
Smrtna presuda
Ivica Dačić objavio je još 2013. godine da je Republika Srpska, a ne Kosovo, strateški interes Srbije. Nekoliko godina poslije, to je ponovio i Aleksandar Vučić. I nastavlja ponavljati. I svi su ga čuli i čuju.
Pregovori Kosova i Srbije o “normalizaciji odnosa”, koji sve više znače prekrajanje granica na Balkanu, kriju potencijalnu smrtnu presudu BiH.
Istina je surova i jasna šta god Srbija dobije u trgovini teritorijama s Kosovom, mrvice su koje neće zadovoljiti njene apetite. Prividna kooperativnost i pomirljivost samo su predtekst za ispostavljanje zahtjeva za istinsko kompenziranje teritorijalnih gubitaka. Beograd traži polovinu Bosne i Hercegovine. I istovremeno ohrabruje bh. Hrvate da krenu sličnim putem.
Ko god misli da je to nemoguće, nerealno... živi u opasnoj zabludi.
Ruski i američki interes
Najvjerovatnije objašnjenje američke naklonosti razmjeni teritorija Kosova i Srbije je uvjerenje u nekim krugovima u Vašingtonu da će Srbiju time otrgnuti iz kandži Rusije.
Ruski interes je, međutim, mnogo konkretniji. U Moskvi su uvjereni da će im takav aranžman otvoriti vrata za potpunu legalizaciju aneksije Krima.
Nema strateške, ima taktičkih razlika
Između Vučića i Dodika nema strateških neslaganja kad je Bosna i Hercegovina u pitanju.
Postoje, međutim, taktička mimoilaženja. Vučiću smeta to što je Dodik prečesto veći Srbin od njega, a smatra i da nastojanja da se entitet RS osamostali i priključi Srbiji, provode previše trapavo, pa i neiskreno.
Vučić ne krije da bi on projekt “objedinjavanja srpskih teritorija” proveo i brže i lakše. Dodiku ne vjeruje i zato što je on, za njegov ukus, napravio previše ogromnih zaokreta u životu i nikad nije siguran hoće li opet skrenuti i na koju stranu.
