Ruski lider Vladimir Putin zarobljen je u zatvorenom svijetu koji je sam napravio, vjeruju zapadni špijuni. I to ih brine, piše BBC.
Godinama su pokušavali da uđu u Putinov um, da bolje razumiju njegove namjere.
S obzirom da su ruske trupe naizgled zaglavljene u Ukrajini, potreba za tim je postala sve potrebnija dok pokušavaju da razmisle kako će on reagovati pod pritiskom.
Razumijevanje njegovog stanja duha bit će od vitalnog značaja da se izbjegne eskalacija krize na još opasniji teritorij.
Bilo je spekulacija da je ruski lider bio bolestan, ali mnogi analitičari vjeruju da je on zapravo postao izolovan i zatvoren za bilo kakve alternativne stavove.
Njegova izolacija je bila očigledna na slikama njegovih sastanaka, kao na primjer kada je sreo predsjednika Emmanuela Macrona, pa su sjedili na udaljenim krajevima dugog stola. To je također bilo evidentno u Putinovom sastanku sa svojim timom za nacionalnu sigurnost uoči rata.
Putinov početni vojni plan izgledao je kao nešto što je osmislio oficir KGB-a, objašnjava jedan zapadni obavještajni zvaničnik.
Stvorila ga je, kažu, uska “zavjerenička kabala” s naglaskom na tajnosti. Ali rezultat je bio haos. Ruski vojni komandanti nisu bili spremni i neki vojnici su prešli granicu ne znajući šta rade.
Zapadni špijuni, preko izvora o kojima neće govoriti, znali su o tim planovima više od mnogih unutar ruskog rukovodstva. Ali sada se suočavaju s novim izazovom – razumijevanjem šta će ruski lider sljedeće učiniti. A to nije lako.
“Izazov razumijevanja poteza Kremlja je to što je Putin jedini donosilac odluka u Moskvi”, objašnjava John Sipher, koji je ranije vodio operacije CIA-e u Rusiji. I iako se njegovi stavovi često jasno iznose kroz javne izjave, znati kako će postupiti težak je obavještajni izazov.
“Izuzetno je teško u sistemu tako dobro zaštićenom kao što je Rusija imati dobre obavještajne podatke o tome šta se dešava u glavi vođe, posebno kada toliko njegovih ljudi ne zna šta se dešava”, smatra Sir John Sawers, bivši šef britanskog MI6.
Putin je, kažu obavještajni zvaničnici, izolovan u balonu koji je sam napravio, u koji prodire vrlo malo vanjskih informacija, posebno onih koje bi mogle dovesti u pitanje ono što on misli.
“On je žrtva vlastite propagande u smislu da sluša samo određeni broj ljudi i blokira sve ostalo. To mu daje čudan pogled na svijet”, kaže Adrian Furnham, profesor psihologije i suautor nadolazeće knjige Psihologija špijuna i špijuniranja. Rizik je ono što se zove “grupno mišljenje” u kojem svako jača svoje mišljenje.
“Ako je žrtva grupe, mislimo da moramo znati ko je grupa”, kaže profesor Furnham.
Krug onih s kojima Putin razgovara nikada nije bio velik, ali kada je došlo do odluke o invaziji Ukrajine, suzio se na samo šačicu ljudi, vjeruju zapadni obavještajni zvaničnici, na sve one “istinske vjernike” koji dijele Putinov način razmišljanja i opsesije.
Osjećaj koliko je njegov uži krug postao mali bio je naglašen kada je na sastanku nacionalne sigurnosti neposredno prije invazije javno oblačio šefa svoje vlastite Vanjske obavještajne službe – potez koji je, čini se, ponizio zvaničnika. Njegov govor nekoliko sati kasnije otkrio je čovjeka koji je ljut i opsjednut Ukrajinom i Zapadom.
Oni koji su ga posmatrali kažu da je ruski lider vođen željom da prevaziđe percipirano poniženje Rusije 1990-ih, zajedno sa uverenjem da je Zapad odlučan da zadrži Rusiju i otera ga sa vlasti. Jedna osoba koja se susrela sa Putinom prisjeća se njegove opsesije gledanjem video zapisa na kojima je ubijen libijski pukovnik Gadafi nakon što je otjeran s vlasti 2011.
Kada je od direktora CIA-e Williama Burnsa zatraženo da procijeni Putinovo mentalno stanje, on je rekao da se “gušio u zapaljivoj kombinaciji tuge i ambicija dugi niz godina” i opisao je da su njegovi stavovi “očvrsli” i da je on bio „daleko izolovaniji“ sa drugih tačaka gledišta.
Da li je ruski predsednik lud? To je pitanje koje su mnogi na Zapadu postavili. Ali malo stručnjaka to smatra korisnim. Jedan psiholog sa ekspertizom u ovoj oblasti rekao je da je greška bila pretpostavka jer ne možemo da razumijemo odluku kao što je invazija na Ukrajinu, da osobu koja je napravila predstavljamo “ludim”.
CIA ima tim koji provodi “analizu liderstva” na stranim donosiocima odluka, oslanjajući se na tradiciju koja datira još od pokušaja razumijevanja Hitlera. Proučavaju pozadinu, odnose i zdravlje, oslanjajući se na tajne obavještajne podatke.
Drugi izvor su čitanja onih koji su imali direktan kontakt, kao što su drugi lideri. Angela Merkel je 2014. navodno rekla predsjedniku Obami da Putin živi “u drugom svijetu”. U međuvremenu, kada je nedavno razgovarao sa Putinom, predsednik Macron je navodno smatrao da je ruski lider „rigidniji, izolovaniji“ u poređenju sa prethodnim susretima.
Je li se nešto promijenilo? Neki spekulišu, bez mnogo dokaza, o mogućem lošem zdravlju ili uticaju lijekova. Drugi ukazuju na psihološke faktore kao što je osjećaj da mu vrijeme ističe da ispuni ono što vidi kao svoju sudbinu u zaštiti Rusije ili vraćanju njene veličine. Ruski lider se vidno izolovao od drugih tokom pandemije Covida i to je takođe moglo imati psihološki uticaj.
“Putin vjerovatno nije mentalno bolestan, niti se promijenio, iako mu se više žuri i vjerovatno je posljednjih godina više izolovan”, kaže Ken Dekleva, bivši ljekar i diplomata američke vlade, a trenutno viši saradnik u Fondacija George HW Bush za američko-kineske odnose.
Ali sada zabrinjava to što pouzdane informacije još uvijek ne pronalaze put u Putinovu zatvorenu petlju. Njegove obavještajne službe su možda oklijevale prije invazije da mu kažu sve što on ne želi da čuje, nudeći ružičaste procjene o tome kako će proteći invazija i kako će ruske trupe biti primljene prije rata. A ove sedmice je jedan zapadni zvaničnik rekao da Putin možda još uvijek nema uvid u to koliko loše stoje stvari za njegove trupe koje zapadne obavještajne službe imaju. To dovodi do zabrinutosti kako bi on mogao reagovati kada se suoči sa pogoršanom situacijom za Rusiju.
Sam Putin priča priču o jurnjavi pacova kada je bio dječak. Kada ga je satjerao u ćošak, pacov je reagovao napavši ga, primoravši mladog Vladimira da pobjegne. Pitanje koje postavljaju zapadni kreatori politike je šta ako se Putin sada osjeća satjeranim u ćošak?
“Pitanje je zaista da li se on udvostručuje sa većom brutalnošću i eskalira u smislu sistema oružja koje je spreman da koristi”, rekao je jedan zapadni zvaničnik. Bilo je zabrinutosti da bi mogao koristiti hemijsko oružje ili čak taktičko nuklearno oružje.
„Zabrinutost je što radi nešto nevjerovatno brzopleto na opak način pritiska na dugme“, kaže Adrian Furnham.
Sam Putin može glumiti osjećaj da je opasan ili čak iracionalan – ovo je dobro poznata taktika (koja se često naziva teorijom “luđaka”) u kojoj neko s pristupom nuklearnom oružju pokušava natjerati svog protivnika da odstupi uvjeravanjem da je možda dovoljno lud da ih koristi uprkos potencijalu da svi propadnu.
Za zapadne špijune i kreatore politike razumijevanje Putinovih namjera i načina razmišljanja danas ne može biti važnije. Predviđanje njegovog odgovora je ključno za utvrđivanje koliko daleko mogu da ga gurnu, a da ne izazovu opasnu reakciju.
“Putinov koncept sebe ne dozvoljava neuspjeh ili slabost. On prezire takve stvari”, kaže Ken Dekleva. “Stjeran u ćošak, oslabljen Putin je opasniji Putin. Ponekad je bolje pustiti medvjeda da pobjegne iz kaveza i vrati se u šumu.”
