Jens Rommel predvodi mali tim u Centralnom uredu za istraživanje nacističkih zločina posvećen potragama za živim nacistima u cijelom svijetu. Kao glavni viši tužitelj, Rommel radi iz nekadašnjeg zatvora za žene u njemačkom gradu Ludwigsburgu.
On i njegovi istražitelji pretražuju oko 1,7 miliona dokumenata koji potječu iz 1930-ih godina kako bi pronašli počinitelje nacističkih ratnih zločina u totalitarnoj mašini za ubijanja Adolfa Hitlera.
Od 2015. godine Rommel je vodio jedinicu, koja je osnovana 1958., kada je novostvorena Zapadna Njemačka započela istragu zločina koji su se odvijali van zemlje, na bivšem teritoriju pod okupacijom Njemačke, poput Litvanije i Poljske.
Istraga o mračnoj prošlosti Drugog svjetskog rata odvela je Rommelovu jedinicu od pet tužitelja, dvoje sudija i jednog policajca na mjesta poput Rusije, Kanade, Sjedinjenih Država, Brazila i Argentine u potragu za svojim ciljevima.
Od Hitlera do najnižeg vojnika ili pomoćnika, tim je do današnjeg dana identificirao svakog nacističkog zločinca, te ih je pohranio u svoju dokumentaciju, skupa sa lokacijama i prirodom njihovih zločina. Posljednji počinitelji, saučesnici, svjedoci i preživjeli počinju umirati, a oni koji su još živi su u svojim 90-im godinama, što još više otežava lov na žive ratne zločince.
Jednom kad nestanu svi počinitelji, Njemačka će okončati sudske procese koji se vode protiv odgovornih za nacističke zločine. Optuženici stariji od 90 godina, koji su se pojavljivali u sudnicama kako bi odgovarali za zločine iz 1945. ili ranije, obnavljao je raspravu o mračnoj historiji Njemačke.
Rommel, koji nema veze s Hitlerovim feldmaršalom Erwinom Rommelom, rekao je da je ured bio uključen u 120.000 istraga, što je rezultiralo sa 6.000 presuda.
Desetljećima nakon rata, njemačka vlada i pravosudni sistem nisu žurili da pronađu one koji su bili umiješani u organizirana masovna ubistva.
Značajna promjena dogodila se presudom Johnu Demjanjuku iz 2011. godine, koji je služio kao čuvar u logoru Sobibor 1943. godine u okupiranoj Poljskoj. On je osuđen na pet godina zatvora. Trebalo je 30 godina da ga izruče iz Ohija, gdje je radio kao automehaničar. Prethodno je bio izručen Izraelu i osuđen na smrt 1988. godine, nakon što su ga preživjele žrtve holokausta identificirale kao Ivana Groznog, zloglasnog čuvara u logoru Treblinka. Međutim, tu presudu je poništio Vrhovni sud Izraela, kada su sovjetski dokumenti pokazali da je drugi čuvar upravljao gasnom komorom. Demjanjuk se zatim vratio u SAD kako bi nastavio živjeti svoj život, prije nego što je bio izručen Njemačkoj kako bi se suočio s različitim optužbama.
Time je otvoren put ka progonu svakoga ko je radio u koncentracionom logoru, od vojnika do računovođa, kao saučesnika u masovnim ubistvima.
Oskaru Groeningu, poznatom kao "knjigovođi iz Auschwitza", suđeno je i osuđen je u njemačkom gradu Lueneburg 2015. godine zbog saučesništva u ubistvu 300.000 ljudi.
Kao rezultat ovog sudskog progona Rommel je 2016. rekao da će njegov ured tragati za više civilnih uposlenika u logorima koji su radili kao sekretari i telefonski operateri i suditi im kao saučesnicima u masovnim ubistvima.
- Vjerujemo da su stražari u određenoj mjeri bili saučesnici u ubistvima. Bit će teže prosuditi utvrditi odgovornost službenika, iako je posao koji su obavljali bio i ključan za održavanje operacija – kazao je Rommel.
Dodao je da je prikupljen veliki broj informacija o tome ko su bili uposlenici, kada su radili i koju su ulogu imali.
- Moramo iskoristiti svaki dan ako želimo priliku da nekoga drugog privedemo pravdi – poručio je.
Kad pronađu živućeg navodnog nacističkog ratnog zločinca, Rommel i njegov tim pripremaju dokaze koji se prosljeđuju državnom tužitelju koji odluči je li to dovoljno za pokretanje postupka.
Neki slučajevi imaju dovoljno dokaza, ali ne rezultiraju suđenjem jer optuženici umiru prije početka saslušanja, ili ih doktori smatraju nesposobnima.
- Mislim da nam preostaje još nekoliko godina – kazao je Rommel za Vice News, naglasivši da im ponestaje vremena za procesuiranje nacista.
Najmlađi optuženik, pojasnio je, ima 91 godinu i sve je teže pronaći nekoga ko je živ i ko je u dovoljno dobrom zdravstvenom stanju da izdrži suđenje.
Početkom mjeseca Helmutu Oberlanderu, koji je radio kao prevoditelj za nacističke jedinice koje je režim koristio prije razvoja koncentracionih logora, ukinuto je kanadsko državljanstvo. Ovaj 95-godišnjak se borio za ostanak u Kanadi od 1995. godine, nakon što je otkriveno da je lagao o svojoj umiješanosti u jedinici Einsatzkommando.
Mnogi su kritizirali razmjerno mali broj nacističkih ratnih zločinaca ikad izvedenih pred lice pravde, a do 2012. oko 6.498 ljudi osuđeno je za svoju ulogu u Holokaustu.
Jedan od najozloglašenijih nacista koji je izbjegao hapšenje bio je dr. Josef Mengele, poznat kao "anđeo smrti", koji je kao doktor iz Auschwitza izvodio strašne eksperimente nad zatvorenicima u logoru. Zapis u dosjeima ove jedinice, pripremljen krajem 1950-ih, navodi da je njegova lokacija "za sada nepoznata, vjerovatno u Argentini". Mengele je umro 1979. u Brazilu, izbjegavajući pravdu do kraja života.
Prošlog augusta 95-godišnji Jakiw Palij, kojeg su američke vlasti pokušale deportirati od 2005. godine, vraćen je u Njemačku radi suđenja. Palij, koji je umro u januaru, radio je kao stražar u radnom logoru Trawniki u tadašnjoj Poljskoj. Tvrdio je da su on i drugi ljudi bili prisiljeni da rade za naciste. Palij je ušao u SAD 1949. prema Zakonu o raseljenim osobama, zakonu koji je trebao pomoći izbjeglicama da napuste poslijeratnu Evropu. Preminuo je u domu za starije osobe u njemačkom gradu Ahlen.
Hans Werner H, čije prezime nije objavljeno zbog njemačkih pravila o privatnosti, optužen je da je bio pripadnik SS-a u logoru Mauthausen na sjeveru Austrije od 1944. do 1945. godine. Ali prošlog novembra njemački sud odbio je suditi 95-godišnjaku rekavši da ne vide dovoljno dokaza koji bi potkrijepili optužbe o saučesništvu u ubistvima. Berlinski državni sud saopćio je da su se tužitelji žalili protiv njegove odluke. Optužbe protiv osumnjičenog podnesene su u oktobru 2018. godine, a tužitelji čekaju sljedeći datum žalbenog postupka. Navodi se da je služio kao čuvar kada je, tvrde tužitelji, u Mauthausenu ubijeno 36.223 ljudi. Nije optužen za konkretno ubistvo, ali su tužitelji tvrdili da je kao čuvar pomagao u logoru.
Johann Rehbogen (94) još je jedan bivši SS čuvar kojem se sudi za učesšće u ubistvima u koncentracionom logoru Stutthof.
Broj nacista koji su pobjegli u SAD od rata nije bio opće poznat. Pokrenut je postupak protiv 137 navodnih ratnih zločinaca, a oko 67 ih je deportirano, izručeno ili su dobrovoljno otišli. Od preostalih 70, 28 ih je umrlo dok su njihovi procesi još u toku, a devet ih je umrlo u SAD-u jer ih nijedna druga država nije preuzela.
