Španija će se u iduće četiri godine zauzimati za proširenje Europske unije na zemlje Zapadnog Balkana, a istovremeno će jačati saradnju zemalja koje izlaze na Sredozemno more, navedeno je u Strategiji vanjske politike ove države za period od 2021. do 2024. godine, prenosi agencija Hina.
U dokumentu na 111 stranica Madrid je predstavio svoje prioritete među kojima je na prvom mjestu jačanje EU-a. Jedan od stupova svoje vanjske politike nazvao je „Više Europe“ u sklopu kojeg će špansko Ministarstvo vanjskih poslova zagovarati „integriraniju i autonomniju EU“ koja bi bila „protagonist u svijetu“.
Država od 47 miliona stanovnika, Španija se želi pozicionirati snažnije unutar bloka 27 država nakon što je iz njega istupila Velika Britanija. Madrid namjerava zauzeti mjesto Londona te aktivno voditi politiku s Berlinom, Parizom, Rimom i Varšavom. Upravo s tih pet površinom i stanovništvom najvećih zemalja nastojat će učvrstiti bilateralne odnose, a također i sa susjednim Lisabonom.
„Ojačati bilateralne sastanke na vrhu s Njemačkom, Francuskom, Italijom, Poljskom i Portugalom koristeći njihov potencijal i produbljujući mehanizme redovne saradnje“, navedeno je u dokumentu objavljenom na internetskoj stranici Ministarstva vanjskih poslova.
Europska izgradnja
Španija je jedna od država koja povlači više novca iz zajedničkog proračuna EU-a nego što u njega uplaćuje pa su njene najveće političke stranke sklone projektu iz Brisela.
„Produbljenje europske izgradnje ključno je za Španiju, koja se predano zauzima za integriraniju i federalnu Europu“, piše u dokumentu u kojem se priželjkuje „jedinstveni glas EU“ po pitanju vanjske politike.
Španija je jedna od pet zemalja EU-a koje nisu priznale otcjepljenje Kosova od Srbije. Premda se u dokumentu ne spominje njena buduća pozicija po tom pitanju, navedena je želja za približavanjem zemalja Zapadnog Balkana članstvu u EU.
„Kada je riječ o Zapadnom Balkanu, Španija nastoji očuvati europsku perspektivu zemalja te regije i potaknuti svoje bilateralne odnose s njima, priključujući se njihovom napretku prema pristupanju EU-u“, piše u španskoj strategiji.
Unija za Mediteran
Španija također želi oživjeti pomalo zamrli projekt Unije za Mediteran.
„Želimo dati impuls južnom susjedstvu EU-a i Uniji za Mediteran“, navelo je špansko Ministarstvo.
Krajem novembra u Barceloni je bio održan trodnevni forum Unije za Mediteran, na kojem se tražio način za jačanje saradnje država koje izlaze na Sredozemno more. Forum je održan na 25. godišnjicu „Procesa iz Barcelone“, deklaracije i konferencije kojom je 1995. otpočela saradnja europskih zemalja sa susjednim državama južnog i istočnog Sredozemlja.
Ta je saradnja dovela 2008. do stvaranja Unije za Mediteran, institucije sa sjedištem u Barceloni koju čine 42 države.
„Nakon organiziranog petog Foruma Unije za Mediteran u 2021. godini ćemo aktivno predsjedavati dijalogom 5 + 5 Zapadnog Mediterana“, navodi se u strategiji.
„Dijalog 5+5 Zapadnog Mediterana“ je sastanak država zapadnog dijela Sredozemnog mora na kojem s europske strane učestvuju Španija, Portugal, Francuska, Italija i Malta a s afričke Maroko, Alžir, Libija, Mauritanija i Tunis. Prvi takav forum bio je održan 1990. godine u Rimu s ciljem unapređenja saradnje dviju obala Mediteranskog mora.
